Očekivana pobjeda srpskog kandidata u Srebrenici

Nivo učešća građana Srebrenice na lokalnim izborima nije bio na kojem je trebao, a problem je i na strani stranaka koje su izašle sa protivkandidatom pobjedniku, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini politički analitičar Adnan Huskić.

Smatra kako je logika birača koji su ove godine glasali za kandidate koji su lišeni slobode ili su pod teškim optužbama za korupciju, iz njegovog ugla neshvatljiva i paradoksalna.

To, kaže govori o tome da građani imaju malo povjerenja u institucije, čak manje nego u političke stranke.

RSE: Gospodine Huskić, ima li iznenađenja, prema Vašoj ocjeni, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini nakon završenih lokalnih izbora?

Huskić: Trenutno baratamo sa onim što dolazi iz stranaka, ali što je u svakom slučaju vrlo pouzdano. I šta su neke stvari, recimo, koje sada privlače pažnju jesu, prevenstveno, neke od promjena koje su se desile u Tuzlanskom kantonu.

Dakle, Gračanica, Gradačac, gdje su kandidati Stranke demokratske akcije (SDA) pobijedili u onome što se smatra nekim uporištima Socijaldemokratske partije (SDP).

Drugdje imamo, također, nekih malih pomjeranja. U Banovićima, recimo. U drugim gradovima, kao što su Zenica i Sarajevo, jesmo imali neke utrke koje su bile tješnje, posebno Novo Sarajevo.

Još uvijek nemamo finalne rezultate, pa polazimo od toga da one sadašnje projekcije se neće pretjerano promijeniti, ali mislim da se da primijetiti da je, barem kod Stranke demokratske akcije, DF-a (Demokratska fronta), Sarajevo još uvijek daleko od nečega gdje se oni mogu trenutno u bilo kakvom kvalitetnom smislu vratiti.

Međutim, vidi se da se pomjeranja dešavaju na nekim drugim mjestima. Vrlo su lokalizovane situacije i iz njih je teško, u stvari, projicirati šta to znači za izbore ‘26. godine.

SNSD pokazao dominaciju

RSE: Kako komentarišete to što je stranka Milorada Dodika, kako on tvrdi, osvojila vlast u 47 opština u Republici Srpskoj. Uz to, da dodam da je kandidat srpskih stranaka proglasio pobjedu u Srebrenici.

Huskić: Jasno je da je SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), barem što se tiče najvećih gradova, uspio na određen način da ponovo potvrdi svoju trenutnu dominaciju u Doboju sa gradonačelnikom Jerinićem.

Imamo situaciju sličnu i u Trebinju, međutim, Bijeljina, naravno i Banjaluka, ukoliko možemo tako da posmatramo gospodina Stanivukovića, ostaju, ipak, u rukama onoga što je u Republici Srpskoj opozicija, dakle SDS-a (Srpske demokratske stranke) i PDP-a (Partije demokratskog progresa).

Sa druge strane, situacija u Srebrenici, bojim se da je očekivana.

Kada govorimo o tome na koji način su se uopšte dešavale sve radnje koje su vodile ka odabiru trenutnog kandidata, činjenici, da smo imali već na prethodnim izborima, dakle drugi mandat gospodina Grujičića, također, dosta veliku razliku, značajnu razliku.

Dakle, nemate neku participaciju građana Srebrenice na onom nivou na kojem bi ona trebala biti.

To pokazuje da su problemi, prevashodno, sa strane onih stranaka koje su izašle sa zajedničkim kandidatom tamo, koji je bio protiv kandidata SNSD-a.

Međutim, očito da to nije urodilo plodom i sad se iz ovoga trebaju, vjerovatno, izvući neki konkretni zaključci.

‘Neshvatljiv izbor kandidata koji sjede u zatvorima’

RSE: Jedna od zanimljivosti jeste i da je objavljena pobjeda Ibre Berila u Sarajevskoj općini Trnovo, kandidata koji se zbog sumnje na korupciju nalazi u pritvoru. Slično je i za sada, već budućim načelnikom Sokolca Strahinjom Baševićem. Kako objašnjavate činjenicu da je neko ko je na bilo koji način upleten u neke od najvećih afera nakon rata dobio povjerenje glasača?

Huskić: Zaista je paradoksalno. Pokušavam se sada staviti, u položaj nekoga ko se na biračkom mjestu odlučuje za kandidata koji trenutno sjedi, bilo u istražnom zatvoru, ili je čak i pravosnažno osuđen.

I ja ne mogu, zaista da shvatim, koliko god se trudio, kojom se tačno logikom građani rukovode u tom smislu, osim da ona govori, u stvari, kakvo nepovjerenje kod građana vlada u institucije, kada govorimo čak i o pravosudnim institucijama.

Međutim, nije mi jasno, jedna od prvih institucija, ako možemo tako da ih nazvemo, političke stranke, uživaju još manje povjerenje građana.

Tako da bojim se da ovo pitanje morate postaviti građanima koji su glasali u tim mjestima i koji su izabrali kandidate koji trenutno sjede u zatvorima.

RSE: Imajući u vidu rezultate izbora, da li su se građani uopšte vodili politikama od značaja za lokalnu zajednicu?

Huskić: Ne mislim da su ponovo neke konkretne stvari ili obećanja igrala ključnu ulogu. Ovdje su se ponovo, rekao bih, preference naprosto spustile, sa viših nivoa, iako te vrste kampanje nije bilo.

Ona se jeste vodila se na lokalnom nivou, onim metodama kojima se vodila.

Čini mi se da 90 posto građana u Bosni i Hercegovini sada pitate za ljude za koje su glasali, za što se tačno zalažu, šta su njihove platforme i programi, vjerovatno ne bi znali.

‘Realna izlaznost je veća, glasača je manje’

RSE: Prema podacima o izlaznosti Centralne izborne komisije, manje od 50 posto ljudi s pravom glasa izašlo je na izbore. Jesu li birači na neki način bojkotovali ili izrazili nezadovoljstvo politikama, ili se, pak, radi o nečem trećem?

Huskić: Prije svega nije ispravan podatak sa kojim mi raspolažemo. Dakle, mi smo imali ove godine 3,4 miliona prijavljenih, birača na biračkom spisku. U Bosni i Hercegovini trenutno živi značajno ispod tri miliona ljudi.

Kada posmatramo te cifre, ono što se uvijek da zaključiti od svih istraživanja koja se rade, jeste da je izlaznost u Bosni i Hercegovini prosječna oko 70 posto.

Vi ste imali mjesta, posebno u Republici Srpskoj, gdje je izlaznost zaista bila na nivou od oko 70 posto ove. Dakle, prema ovakvom biračkom spisku.

Ali, ja mislim da je realistična izlaznost kao i uvijek poprilično visoka.

Nemamo mi problem sa participacijom građana u izbornom procesu, dapače. Mislim da je to na jednom solidnom nivou u Bosni i Hercegovini, tako da samim tim, ako govorimo i o legitimnosti izabranih zvančnika, pa i o legitimiranju politika na kraju krajeva koje se vode u tom smislu, mislim da je ta situacija manje- više sređena.