Sastanak ministara vanjskih poslova: EU želi kazniti Iran zbog opskrbe Rusije

EU planira novim sankcijama pogoditi ruske aktere i organizacije optužene za destabilizaciju demokracije i sigurnosti Moldavije uoči ključnog referenduma o članstvu u EU kasnije ovog mjeseca.

Unija također želi kazniti Iran za opskrbu Rusije balističkim projektilima za upotrebu u Ukrajini.

Sankcije EU-a koje će se usvojiti u ponedjeljak usmjerene su na tvrtke i pojedince uključene u iranski program balističkih projektila i isporuku tog i drugog oružja Rusiji.

Jedna od meta je iranska državna zrakoplovna kompanija Iran Air. Njemačka i Francuska već su najavile da rade na sankcijama protiv tvrtke.

Iran osuđuje mjere Europske unije

Iran je osudio predložene mjere EU-a.

– Jasno sam rekao i još jednom ponavljam: Nismo isporučili balističke projektile Rusiji, objavio je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi na ‘X' u nedjelju.

– Ako Europi treba slučaj da umiri izraelsku ucjenu, bolje je pronaći drugu priču, dodao je.

Uloga Irana i njegovih regionalnih opunomoćenika Hezbollaha u Libanonu i Hamasa u Gazi bit će u središtu pozornosti na sastanku ministara vanjskih poslova u Luksemburgu.

EU se bori pronaći odgovor koji bi mogao pomoći da se sukob ne pretvori u spiralni regionalni rat na Bliskom istoku.

To će vjerojatno biti posljednji sastanak visokog diplomata EU-a Josepa Borrella, dok se bivša estonska premijerka Kaja Kallas priprema preuzeti tu ulogu.

Razgovarat će se i o blokadi Mađarske

Drugo veliko pitanje je godinu i pol duga blokada Mađarske ključne politike vojne pomoći EU-a Ukrajini, Europskog fonda za mir (EPF), vrijednog 6,6 milijardi eura (7,2 milijarde dolara).

Budimpešta ne želi slati oružje Ukrajini, smatrajući da time samo produžava rat.

– Iskreno govoreći, to je puno vremena, to je puno novca i to potkopava našu političku volju da podupiremo Ukrajinu na bilo kojem frontu, rekao je dužnosnik EU-a u znak rastućeg nestrpljenja EU-a prema Mađarskoj.

Diplomatski ogranak bloka, Europska služba za vanjsko djelovanje, osmislila je plan da doprinosi fondu EPF budu dobrovoljni, umjesto obvezni, kao tehničko rješenje za mađarsko protivljenje.

Diplomat EU rekao je da je Mađarska pokazala volju pristati na ovo rješenje.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy također će se sastati sa svojim kolegama iz EU-a, što je prvi put otkako je Britanija napustila EU 2020. godine, a novi ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha razgovarat će s ministrima vanjskih poslova EU putem video veze.

Hrvatsku predstavlja ministar Gordan Grlić Radman.

– Radujem se razgovoru s britanskim ministrom Lammyjem. Hrvatska snažno zagovara produbljivanje odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom, koje ostaje ključan partner za zapadni Balkan. Što se tiče Bliskog istoka, svima je prioritet smirivanje stanja, naglasio je ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman.

– Obavijestit ću kolege o hrvatskoj kontinuirano snažnoj potpori Ukrajini. Prije nekoliko dana bili smo domaćini predsjedniku Volodimiru Zelenskom i dvije su vlade potpisale sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori Ukrajini, rekao je Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Grlić Radman je rekao da je na summitu usvojena deklaracija, važan politički dokument koji potvrđuje naše spremnost da podržavamo Ukrajinu i njezin euro-atlantski put.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio je da su se ponovno pojavili problemi s izvozom ukrajinskog žita preko Crnog mora.

Rusija je ponovno počela napadati brodove koji prevoze ukrajinsko žito.

– Moramo povećati našu potporu Ukrajini, rekao je Borrell.

Također je rekao da će pokušati deblokirati isplate iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) iz kojeg se financira isporuka oružja Ukrajini.

Mađarska blokira isplatu oko 5 milijardi eura, a jedna od ideja za zaobilaženje toga veta je da se doprinosi država članica u taj fond proglase dobrovoljnima umjesto obveznima.

To bi rješenje odgovaralo Mađarskoj, međutim ono bi isto tako moglo otvoriti nove probleme.

U tom bi slučaju vlade nekih zemalja članica morale tražiti odobrenje svojih parlamenata, što bi dodatno usporilo deblokiranje sredstava.

Neke od njih mogle bi također uplaćivati manje nego što bi trebale prema dogovorenom ključu raspodjele uplata u taj izvanproračunski fond.

Osuda napada na vojne baze misije UN-a

Uoči ministarskog sastanka, članice EU-a uspjele su se dogovoriti oko teksta zajedničke deklaracije u kojoj osuđuju izraelske napade na vojne baze misije UN-a u Libanonu (UNIFIL).

Takvi napadi protiv pripadnika mirovnih snaga UN-a grubo su kršenje međunarodnog prava i potpunu su neprihvatljivi. Ti napadi moraju odmah prestati, kaže se u izjavi, objavljenoj u nedjelju kasno navečer.

U izjavi koju je objavio visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u ime 27 država članica, također se izražava duboka zabrinutost zbog Hezbolahovog kontinuiranog lansiranja raketa na Izrael, koje mora prestati te zbog izraelskih napada na gusto naseljena područja u Libanonu, u kojima stradaju mnogi civili, a mnogi su prisiljeni bježati iz svojih domova.