Summit lidera Berlinskog procesa: EU nije potpuna bez zapadnog Balkana

– Šest zemalja zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama pristupnog procesa s Europskom Unijom. Bosna i Hercegovina ove je godine pokrenula pristupne pregovore. Najdalje je u pregovorima odmaknula Crna Gora, a Kosovo je za sad samo predalo zahtjev za članstvo. No, berlinski proces pomogao je ovim zemljama da u brojnim područjima ispune europske standarde, da krenu s provođenjem reformi i ispune neke od ključnih zahtjeva na putu prema članstvu u EU, rekao je Gordan Žvanović u središnjem Dnevniku HTV-a.

Podsjetio je da kada je proces pokrenut 2014. godine da je rastao euroskepticizam, te je tadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio petogodišnji moratori na proširenje.

– Tako da je ova inicijativa Angele Merkel bila itekako važna u zadržavanju fokusa potencijalnih kandidatkinja na EU. Omogućila je redovite sastanke šefova država i vlada, dovela do postupnog ukidanja roaminga i potpisivanja više sporazuma o mobilnosti. A rezultati su priznavanje međusobno diploma, ukidanje viza, jačanje regionalne gospodarske suradnje, a danas je potpisan i akcijski plan o zajedničkom regionalnom tržištu. No, situacija je daleko od idealne. Neki od sporazuma ne provode se dosljedno, nerješeni sukob između Srbije i Kosova koći razvoje regionalne suradnje, a iako je proces trebao trajati samo četiri godine i potaknuti zemlje u smjeru prema EU, deset godina kasnije ni jedna od šest zemalja zapadnog Balkana ne samo da nije ušla u EU, nego još nema ni konkretan datum kada će se to dogoditi, istaknuo je Žvanović, dodavši da je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, prostor zapadnog Balkana napokon došao u fokus EU-a.

Nakon sastanka, dao je izjavu za medije.

– Danas je u Berlinu, u povodu desete godišnjice obilježavanja početka Berlinskog procesa, održan summit između nekoliko ključnih država Europske unije i susjednih zemalja državama jugoistoka Europe s liderima jugoistoka Europe uz nazočnost predsjednice Europske komisije, ali i niza drugih međunarodnih organizacija gdje se raspravio cijeli proces proširenja, dinamika njihovog pristupanja i približavanja Europskoj uniji. 

Usvojeni su različiti dokumenti i potpisani sporazumi o jačanju regionalne suradnje, prije svega regionalnog tržišta, ali jednako tako dobrosusjedskih odnosa i veće suradnje između zemalja regije, kazao je premijer.

– Ono što je posebno zanimljivo je da je ovo deseta obljetnica, da je ovaj Berlinski proces na određeni način nadomjestio, zahvaljujući tadašnjoj inicijativi Angele Merkel, nedostatak kontinuiranih sastanaka na najvišoj razini između država jugoistoka Europe i ključnih članica Europske unije, tako da je njegov doprinos, kad se gleda s ovom distancom, ubrzanju procesa i reformi, ali i procesa proširenja, itekako koristan. 

Hrvatska sa šest zemalja jugoistoka Europe ima ukupno 7 milijardi eura razmjene godišnje, to je oko 11% naše ukupne trgovinske razmjene i važno je da smo kao zemlja koja podupire reformske napore uz ispunjavanje kriterija, u okviru ovog formata konstruktivan akter koji pridonosi jačanju europskog smjera nama susjednih zemalja, kazao je premijer Plenković.

Scholz: Europska unija nije potpuna bez zemalja zapadnog Balkana

Njemački kancelar Olaf Scholz još jednom je, na početku summita Berlinskog procesa o zapadnom Balkanu, naglasio perspektivu ulaska članica ove regije u Europsku uniju istaknuvši da EU bez tih zemalja nije potpuna.

Europska unija je potpuna jedino ako su u njoj zemlje zapadnog Balkana, rekao kancelar Olaf Scholz uoči početka 10. po redu jubilarnog summita, koji je 2014. pokrenut u Berlinu.

Scholz je rekao da se Berlinski proces nakon deset godina može pohvaliti brojnim uspjesima u poboljšanju regionalne suradnje i približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.

On je posebno istaknuo važnost redovitog kontakta zemalja regije međusobno, kao i s članicama EU-a koje prate ovaj format, a među kojima je i Hrvatska.

Mislim da nam je pošlo za rukom stvoriti nešto što možemo nazvati ‘duhom Berlina', rekao je Scholz.

On je istodobno Srbiju i Kosovo pozvao da uklone sukobe koji sprječavaju daljnje približavanje u regiji.

– Želim sljedeće reći svojim prijateljima iz Beograda i Prištine: nemojte dopustiti da vas prošlost zadržava na putu u budućnost mira i blagostanja, rekao je njemački kancelar.

Regiju i dalje oblikuju sukobi iz prošlosti. Normalizacija odnosa Srbije i Kosova ne napreduje na zadovoljavajući način, stoga je kanceler Scholz pozvao obje zemlje da provedu obveze koje su preuzele jer neriješeni sukob blokira napredak u regionalnoj suradnji.

– Inzistiram na tome da potpuno provedu obveze koje su preuzeli. To je važno za građane i za budućnost ovih dviju zemalja u Uniji, ali i u drugim zemljama, gdje također, vidimo nacionalističku i retoriku podjele. To je prijetnja zajedničkom rastu i životu u miru i prosperitetu, rekao je Scholz.

Šest država Zapadnog Balkana u različitim su fazama procesa pristupnja Uniji, a samo Kosovo nije službeni kandidat za članstvo. Frustrirani su jer su neke države izvan tog kruga već dobile status kandidata iako ne ispunjavaju kriterije.

– Govorili smo o energetici, infrastrukturi, politici kreiranoj za mlade, mobilnosti,(BLIC) kao i o frustracijama koje postoje u mojoj zemlji i regiji, zbog bilateralnog pristupa procesu proširenja EU-a, rekao je Timčo Macunski, ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije.

Potpisan je novi akcijski plan za stvaranje jedinstvenog regionalnog tržišta od 2025. do 2028. kojemu je cilj daljnje produbljivanje gospodarske integracije i olakšavanje svakodnevice za 17 milijuna ljudi koliko živi na tom području.

– Tražili smo od naših partnera da razviju vlastitu agendu reformi u sklopu Plana rasta. Sa zadovoljstvom mogu izvijestiti da će pet od šest reformskih agendi biti prihvaćeno ovaj tjedan. A to znači da isplate od ukupno 6 milijardi eura Plana rasta mogu početi prije kraja godine, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Borjana Krišto vjeruje da će BiH uskoro ispuniti sve kriterije iz Akcijskog plana.

U povodu desete godišnjice Berlinskog procesa Kosovo je jednostrano ukinulo vizni režim za BiH od iduće godine. No čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik tvrdi da to neće dopustiti jer bi se de facto smatralo priznanjem kosovske neovisnosti čemu se Banja Luka protivi.

Hrvatski premijer Andrej Plenković uoči summita posjetio je i postrojenje tvrtke Siemens Energy, sastao se s njezinim predstavnicima, a tijekom dana održat će i predavanje u zakladi Bertelsmann ‘Izazovi i prilike za Europsku uniju'.