Dragović: Ulazak neidentificiranih osoba je ozbiljan sigurnosni propust

– Mi smo u 2023. imali određeni porast, za 37 posto u odnosu na godinu prije i skoro 70.000 nezakonitih prelazaka, što je bilo rekordno za Republiku Hrvatsku, većinom preko te zapadno-balkanske rute. Ove godine bilježimo porast na nekim drugim rutama, kao što su afrička ruta, zapadno-afrička ruta, istočno-mediteranska ruta, istočne zemlje, a pad na zapadno-balkansko ruti, rekao je u emisiji Otvoreno, Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu i pomoćnik glavnog ravnatelja policije.

Istaknuo je kako Hrvatska zaista bilježi veliki pad od čak 58 posto nezakonitih prelazaka i ogroman pad tražitelja azila u Hrvatskoj.

– Mi volimo misliti da je to rezultat i našeg pojačanog rada, jer ako su mjere na granici jake, onda se migranti odlučuju na neke druge puteve, istaknuo je.

Europski izazovi i migracijska politika

Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ) izrazio je zabrinutost zbog mogućeg jačanja migrantskog vala uslijed aktualne situacije na Bliskom istoku. 

Istaknuo je da živimo u opasnoj eri obilježenom hibridnim djelovanjem, posebno na granici s Poljskom, gdje Bjelorusija i Rusija usmjeravaju tisuće migranata prema europskim granicama kako bi uzdrmali europsku stabilnost i europsko jedinstvo.

Dodao je da je važno brzo i pametno implementirati ovogodišnje dogovore na europskoj razini, koji uključuju jaču zaštitu vanjskih granica i suradnju s trećim državama. Primjerice, sporazum s Tunisom već je rezultirao smanjenjem pritiska na talijanske granice za 82 posto.

Ressler naglašava potrebu za jasnom europskom politikom koja će omogućiti učinkovito upravljanje migracijama.

Osigurati sigurne i legalne puteve ulaska

Gordan Bosanac, zastupnik u Europskom parlamentu (Možemo!) smatra kako smo još uvijek u fazi improvizacije, te da se EU prvenstveno oslanja na represiju.

Smatra i kako bi sve ove brojke trebalo uzeti sa zadrškom, jer, kako kaže, mi ne znamo koliko je ljudi ušlo ilegalno i trenutno boravi ilegalno. 

– Ono gdje će doći do pomaka je kad će novi pakt o azilu i imigracijama stupiti na snagu, a to će biti negdje za dvije godine, i naša je procjena da će tada biti gotovo pa nemoguće u EU dobiti azil jer će procedure kroz koje će ljudi morati prolaziti biti iznimno rigorozne. I kada će vidjeti da se broj azila drastično smanjio, tada će se odlučiti vrlo vjerojatno za ilegalne ulaske i ja se bojim, da će to rezultirati povećanim brojem ilegalnih ulazaka i ilegalnih ljudi u EU, rekao je.

Dodao je kako je EU propustila učiniti – osigurati sigurne i legalne putove ulaska – da se putem možda radnih dozvala omogući tim ljudima da dođu.

Optužbe na račun hrvatske policije

Filip Dragović, stručnjak za migracije, osvrnuo se na optužbe na račun hrvatske policije.

– Iznimno je teško to utvrditi. Ja ne mogu zamisliti situaciju da imate 5-6 policajaca koji su svjesni da ako bi nešto tako napravili, izgubili bi posao, a možda završili i u zatvoru, rekao je.

Smatra kako je jedna od najvećih grešaka koja se dogodila je bilo dozvoljavanje ulaska ljudima kojima se ne zna identitet.

– To je po meni jedna velika sigurnosna ugroza bila. Prije se azil tražio i vi ste dokazivali da ste proganjani i azil se tada odobravao. Mi smo s porukom, tu mislim prvenstveno na Europsku uniju, poslali poruku samo dođite na granicu, tražite azil i bit ćete primljeni. Mi smo na taj način krijumčarima omogućili jedan kanal, samo ih dovedite do granice, uzmite im dokumente da se ne zna tko su. To je bio veliki sigurnosni propust koji se nije adekvatno regulirao, istaknuo je Dragović.

Ničeno je rekao kako je od 2020. do sada bilo je pokrenuto osam postupaka protiv 16 policajaca.

– Izrečene se disciplinske mjere, uvjetni prestanci radnog odnosa i prestanak radnog odnosa, plus za petoricu njih podignute su optužnice u kazanom postupku koji se još uvijek vode, rekao je.

Prihvatni centri u Albaniji

Italija je u suradnji s Albanijom otvorila dva prihvatna centra, te su tamo prebačeni isključivo muškarci za koje Italija misli da dolaze iz sigurnih zemalja. 

–  Sve što može olakšati, ubrzati procedure, smanjiti pritisak na europske granice može doprinijeti sveobuhvatnoj europskoj migracijskoj politici. Zato i vidimo pad migracijskog pritiska na Italiju, ali i zbog sporazuma koji je Europska unija napravila s nekim od sjevernoafričkih država. To je dio toga, to ne može biti cjelokupno rješenje, istaknuo je.

Bosanac kaže kako to znači da smo to sveli na situaciju da svaka zemlja propisuje i procjenjuje tko je za tu zemlju sigurna ili nesigurna zemlja.

– To je preveliko diskrecijsko pravo gdje može doći do ogromnih pogrešaka i to je ono vanjsko-političko pitanje gdje će se zemlje podešavati, raditi partikularne sporazume, “crne dilove” s tim zemljama u smislu da će se preko leđa ljudi ići u te deportacije. Ali to je privremeno rješenje. Sad će se malo smanjiti pritisak, ali što mislite, što će sad ti ljudi u Albaniji? Ostati tamo, zaposlit se? Neće, ići će natrag i lovit ćemo ih opet tu negdje na bosansko-hrvatskoj granici ili negdje drugdje, naglašava.

Izazovi u Europi i SAD-u

Dragović je rekao kako je eksplozija nezakonitih migracija krenula padom Belinskog zida, Varšavskog pakta.

– Europa ima problem, ali u zadnjih četiri godine i SAD na jugu bilježi preko deset milijuna nezakonitih migracija. Američka granična policija je najopremljenija granična policija na svijetu i oni to nisu zaustavili. I ne može se zaustaviti. Ja bih volio da mi netko odgovori koliko je ovih migranata od desetaka milijuna koji su ušli u EU zadnjih deset godina na tržištu radne snage?, upitao je, te istaknuo:

– Svake godine na teritoriju EU-a uhićeno je, ne govorimo o granici, u dubini teritorija između 400 i 500 tisuća ljudi, koji dobiju rješenje o udaljenju s teritorija. Znate li koliko ih se udalji? Od 70 do 80 tisuća. Moje pitanje je, gdje je ovih 420?