I nakon privođenja maloljetnika, sarajevske škole ‘zatrpane’ lažnim dojavama o bombama

Devet je sati ujutro i oglasilo se školsko zvono u sarajevskoj Drugoj gimnaziji, ali ne za početak, već kraj nastave za taj dan. Nastavnici i učenici hitno se evakuiraju u dvorište zbog dojave o bombi.

Samo u posljednjih sedam dana ova srednja škola u Sarajevu dobila je pet e-mailova s lažnim dojavama o bombi u školskoj zgradi.

“Dojave stižu na moj ili školski e-mail i moram evakuirati školu i pozvati policiju da obave pregled, inače činim krivično djelo”, kaže direktorica Druge gimnazije Dženisa Buljugić, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Druga gimnazija nije izuzetak, jer se u posljednih desetak dana s lažnim dojavama suočavaju i druge sarajevske osnovne i srednje škole.

Prijetnje, uglavnom, dobijaju putem e-maila, nakon čega moraju evakuirati učenike i nastavnike i organizirati online nastavu dok policija ne završi kontradiverzioni pregled (KDZ) zgrade.

Dojave nisu prestale ni nakon što je policija, 14. oktobra uvečer privela maloljetnika iz Sarajeva, osumnjičenog da je uputio desetine prijetnji školama.

Sarajevska Druga gimnazija u utorak ujutro dobila je, čak, dva prijeteća e-maila.

“Bilo je toga i prije 15 godina, ali znalo se da je to, recimo, zbog testa. No, ovo sad djeluje kao napad na djecu, roditelje, radnike, policiju, na sve živo”, ističe Buljugić.

Sve to, kako kaže, blokira rad škola i izaziva stres.

“Mora neko biti u školi do dolaska krim-službe. Policija fotografira računar na kome je otvoren mail i morate odgovarati na pitanja i čekate KDZ pregled kompletne škole. To obično završavaju u noćnim satima, a onda opet ponovo sutra”, kaže Buljugić.

Na adrese škola, trgovačkih centara, sudova i drugih institucija u Sarajevu samo u protekle dvije godine stigli su deseci dojava da su u njima postavljene bombe, podaci su sa sajta Tužiteljstva Kantona Sarajevo.

Zgrade su evakuirane, policija je obavila KDZ pregled i sve dojave su se ispostavile lažnima.

U istom periodu su, prema objavljenim podacima, otkrivena i procesuirana samo dva slučaja lažnog dojavljivanja, a izrečene zatvorske kazne iznose u prosjeku pola godine.

Maloljetnici ne podliježu krivičnoj odgovornosti i oni se, eventualno, suočavaju sa disciplinskim postupkom koji provode škole.

Dojave dovode i do dodatnih troškova, s obzirom na to da se policajcima za KDZ pregled dodatno plaća između 38 i 55 maraka po satu.

Zašto je teško otkriti lažne dojavljivače?

Lažne dojave o bombama u obrazovnim institucijama u Sarajevu periodično se ponavljaju.

U maju 2022. dojavu je primilo 110 osnovnih i srednjih škola, koje pohađa oko 18.000 učenika, a pokazala se lažnom.

Saša Mrdović, sudski vještak u predmetima kibernetičkog kriminaliteta, objašnjava da dojavljivači, uglavnom, otvaraju lažne mailove, te potom koriste virtualne privatne mreže (VPN), s ciljem skrivanje IP adrese.

“Osim što se obraća e-mail provajderima, policija se tada mora obratiti i VPN provajderima, a to traje. I kad se uspije doći do IP adrese, sa koje je originalno poslan mail, ona može pripadati jednom domaćinstvu i treba utvrditi ko ga je koristio”, kaže on.

Zakon u Federaciji BiH za lažno prijavljivanje, izazivanje opće opasnosti i ugrožavanje sigurnosti predviđa novčane sankcije i kazne zatvora do pet godina.

RSE je zatražio podatke o broju prijavljenih za lažne dojave o bombama u Sarajevu u proteklih pet godina, kao i o broju procesuiranih, od kantonalnog Tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova i Općinskog suda. Nijedna od ovih inistutucija nije dostavila tražene podatke.

Za razgovor o situaciji nisu bili dostupni ni u Ministarstvu obrazovanja KS.

Istovremeno, iz Vijeća roditelja za RSE kažu da dojave o bombama svakodnevno dobija desetak škola.

Elma Dizdarević, predsjednica Vijeća, kaže za RSE da vlasti moraju “ozbiljnije shvatiti situaciju” i po potrebi uključiti i policijske agencije na višim nivoima.

“Ovo je sada problem cijelog društva. Roditelji ne mogu na posao, djeca odu na nastavu, ali ih vrate”, kaže ona.

Vijeće roditelja traži da vlasti ulože više napora kako bi dojave bile zaustavljene, a počinioci sankcionirani. Također, traže educiranje učenika o ponašanju u trenutnoj situaciji i psihološku podršku.

“Da se djeca u školama ponovo osjećaju sigurno, jer ovo što se dešava zdrav razum ne može shvatiti”, ističe ona.

Zbog učestalih dojava brojne sarajevske škole pribjegavaju online nastavi u pojedinim smjenama.

Dječija psihologica Mirela Badurina za RSE kaže da takva situacija, a ovisno o reakcijama nastavnika i roditelja, može djeci unijeti nemir i strah.

“U ovakvom društvu u kakvom živimo, punom neizvjesnosti, to može biti dodatna kapljica u moru problema u kojima se djeca ‘guše' i tereta koji nose”, kaže Badurina za RSE.

Dojave o bombama i sudovima

S anonimnim dojavama o postavljenim bombama suočavale su se posljednjih godina i pravosudne institucije u Sarajevu.

Općinski sud je u 2022. zaprimio 14 lažnih dojava, zbog čega je odgođeno 2.047 ročišta. Do kraja marta prošle godine u taj sud stiglo je šest dojava, a 720 ročišta je odgođeno.

Na upit RSE iz Općinskog suda nisu dali podatke o dojavama koje su imali u prošloj godini, kao i broju procesuiranih i izrečenim kaznama.

Pretragom online registra tog suda RSE je evidentirao, tek, dvije presude za lažne dojave o bombama.

Jedna od njih izrečena je u julu 2022. Eldina Kuku i Alminu Osmanoviću koji su osuđeni na po šest mjeseci zatvora, zbog lažne dojave o bombi u Vrhovnom sudu Federacije BiH.

Drugom presudom je Alem Kahrović prvostepeno osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora, jer je u junu 2022. policiji dojavio da je postavljena bomba u Općinskom sudu u Sarajevu i Sudu BiH.