Sabor o amandmanima na rebalans državnog proračuna

Najviše amandmana, njih 62 od ukupno 128, podnio je SDP, dok su Mostovci predložili 50. Vladajuća većina nije imala prijedloge amandmana.

Iz Sabora se javila novinarka Tatjana Munižaba, koja je istaknula da će izjašnjavanje o amandmanima, iako važno, danas proteći u nešto manje dinamičnoj atmosferi.

– Iako je proračun najvažniji dokument za funkcioniranje države, danas će biti dinamičnije izvan Sabornice nego u Sabornici. Ovo samo izjašnjavanje o amandmanima zapravo je ono višesatno uzastopno ponavljanje pet istih riječi. S jedne strane, vlada kaže ‘ne prihvaća se', a onda s druge strane oporba uzvraća, ‘tražimo glasanje', rekla je.

Munižaba je napomenula da je najviše amandmana stiglo od SDP-a, dok su vladajuće stranke ostale bez prijedloga. Ono što čini ovo izjašnjavanje posebnim, prema Munižabi, jest činjenica da je ovo posljednji put da će se amandmani podnositi u dosadašnjem formatu.

– Ovo današnje izjašnjavanje o amandmanima vrijedno je spomena jer je zadnje u ovakvom obliku. Već sljedeći mjesec, kada se bude raspravljalo o prijedlogu državnog proračuna za sljedeću godinu, svi amandmani morat će biti podneseni u elektroničkom obliku, a vlada će na njih odgovarati elektronički, čime će se izbjeći višesatne rasprave, objasnila je.

Munižaba je također spomenula da će izvan Sabornice biti dinamičnije, posebno na sjednici Odbora za obranu, koja je zakazana za 12.30.

– Na dnevnom redu je 14 točaka, od kojih se 13 odnosi na vojne i mirovne misije. Posebno zanimljiva je NATO-ova misija potpore Ukrajini, zbog koje je došlo do napetosti između predsjednika države i vlade. Zoran Milanović odbio je supotpisati odluku o slanju časnika u njemački Wiesbaden, što je izazvalo najnoviji sukob na relaciji predsjednik države – predsjednik vlade, javila je Munižaba.

Po brojnosti amandmana, ove godine prednjače SDP-ovi zastupnici koji su ih zajedno sa stranačkim klubom podnijeli 62, gotovo polovicu. . Slijede zastupnici Mosta s 50 amandmana pri čemu je najviše amandmana, 33, podnio njihov Marin Miletić.

Šest je amandmana podnio suverenist Marijan Pavliček, četiri Klub Centra i NPS-a, po dva Klub Možemo i nezavisni Dario Zurovec, po jedan Klub IDS/PGS-a/Unije SU-PIP i Marijana Puljak (Centar).

Predloženim rebalansom proračuna, njegovi se prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećavaju za 1, 8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura.

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime, mjeren nacionalnom metodologijom, iznosi 3,9 posto BDP-a. Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta.

S obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine bit će na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.

Glasovanje o amandmanima i o samom rebalansu državnog proračuna, bit će u petak, 25. listopada.

Zastupnici će raspraviti i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju ponovne uspostave združenog stalnog postava u Bloku 17 Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau kojem je cilj ponovna uspostava združenog stalnog postava u tom Bloku kao mjesta sjećanja na žrtve s područja bivše Jugoslavije u Koncentracijskom logoru i logoru za istrebljenje Auschwitz-Birkenau.

Time će se doprinijeti jačanju dijaloga, mira i pomirenja razvijanjem inovativnih i kreativnih pristupa očuvanju kulturnog sjećanja, a imajući u vidu kohezivnu snagu kulturne baštine u svim njezinim oblicima i dimenzijama.