Konferencija o migracijama i društvenim promjenama u Hrvatskoj i Njemačkoj

U Njemačkoj živi gotovo 500 tisuća Hrvata, a zbog gostoljubivosti, životnih i radnih uvjeta te sve većeg nedostatka radne snage, Hrvatska postaje sve zanimljivija i Nijemcima.

– Neki problemi koje imamo u Njemačkoj bit će problemi sutra u Hrvatskoj. Hrvatska je prednost da sada učimo od drugoga i od pogrešaka i od benefita od drugoga i to je naša tema u fokusu Njemačke i Hrvatske, rekao je prof. dr. em. sc. Sigfried Gehrmann, direktor Centra za njemačke i europske studije Sveučilišta u Zagrebu.

– Hrvatska je jako interesantno odredište prvenstveno za ljude koji imaju hrvatske korjene, koji žive u Njemačkoj drugu ili treću generaciju ali žele doći ovdje, žele studirati, žele raditi i mi moramo ovakve stvari podržavati, kazao je prof. dr. sc. Jurica Pavičić, prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta u Zagrebu.

– U vrijeme bivše Jugoslavije uglavnom se radilo o fizičkim radnicima ili radnicima u automobilskoj industriji. Danas govorimo o znanstvenicima, liječnicima ili medicinskim sestrama. Kvaliteta migracija promijenila se. Ja dolazim iz okolice Frankfurta i ondje mnogo Hrvata radi u zračnoj luci ili menadžmentu. Razlozi za migracije postali su znatno drukčiji, naglasio je Holger Haibach, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju.

– U nekoliko navrata su dolazili hrvati; zadnji je bio nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. Broj Hrvata se gotovo podvostručio. Ti dolasci su sve manji; ima naznaka da se broj ljudi vraća nazad. Njemačka nije što je nekada bila: ekonomska kriza, rat u Ukrajini i bliskom istoku, energenti i najamnine su poskupjeli. 780 Hrvata je manje u Münchenu, dodao je Vladimir Duvnjak, generalni konzul Republike Hrvatske u Münchenu.