Zakon o državnoj imovini BiH – šta treba znati?

Bosni i Hercegovini pripada cjelokupna državna imovina, entiteti i drugi nivoi vlasti mogu biti vlasnici imovine koja im je potrebna za vršenje nadležnosti, a svaka promjena vlasništva nakon raspada Jugoslavije je ništavna.

To se, između ostalog, pominje u Prijedlogu zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, koje je državno Predsjedništvo 21. oktobra uputilo u zakonodavnu proceduru, a u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.

Na sjednici Predsjedništva BiH, zakon su u bh. Parlament podržali Denis Bećirović i Željko Komšić (Federacija BiH), dok je Željka Cvijanović (Republika Srpska) bila protiv.

Prijedlog zakona definiše šta je državna imovina, te pod kojim uslovima se može dati u zakup ili prodati. Predviđa i osnivanje Direkcije koja će upravljati imovinom, i jedinstvenog registra.

Na početku njegove primjene, za zakon će biti potrebno izdvojiti 3.000.000 maraka (oko 1,53 miliona evra).

Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown), i biće sve dok državni Parlament ne usvoji zakon o njoj.

Šta je navedeno u tekstu?

Navodi se da zakon uređuje pitanje državne imovine koja je vlasništvo BiH – kako se njome raspolaže, upravlja, koristi, i pod kojim uslovima se ustupa drugima na korištenje.

“Entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH mogu upravljati i koristiti ili imati u vlasništvu onu državnu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj su ovlašteni ovim zakonom”, ističe se u dokumentu.

Zakon upozorava da je svako raspolaganje državnom imovinom ili promjena evidencija nakon 1. marta 1992. godine, kada je BiH proglasila nezavisnost, suprotno zakonu i nevažeće.

Dodaje se da će se “poštovati nadležnosti svih teritorijalno-administrativnih nivoa vlasti u BiH”, te da će se uzimati u obzir njihovi interesi i potrebe u skladu sa Ustavom BiH.

Državnu imovinu je moguće prodati ili dati u zakup, a dobijeni novac se koristi, između ostalog, za reforme, otvaranje radnih mjesta i ulaganja u infrastrukturu.

Šta je državna imovina?

Radi se o imovini koja pripada državi BiH na osnovu sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine, te onoj kojom je upravljala Socijalistička Republika BiH do 1991. godine.

Riječ je o vazdušnom prostoru, vodama, morskoj obali, poljoprivrednom i šumskom zemljištu, javnim putevima, ulicama, trgovima, te željezničkoj, elektroprenosnoj, telekomunikacionoj i drugoj mreži.

Državi pripada i granični pojas, nacionalni i kulturno-istorijski spomenici, kao i međunarodni aerodromi Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar.

U državnu imovinu se ubrajaju i dobra neophodna za vršenje javne vlasti institucija BiH.

Zakon navodi na osnovu kojih zakona iz bivše Jugoslavije, kao i ulaganja tadašnjih institucija na teritoriji BiH, savremenoj Bosni i Hercegovini pripadaju određena javna dobra.

Od primjene zakona se izuzima imovina koja je bila predmet privatizacije.

Ko raspolaže imovinom?

Zakon predviđa uspostavljanje Jedinstvenog registra državne imovine, i osnivanje Direkcije za upravljanje i vođenje evidencija.

Imovinom raspolaže Savjet ministara BiH, u skladu sa petogodišnjom strategijom, koju na njihov prijedlog donosi državna Parlamentarna skupština.

Državna imovina se u izuzetnim slučajevima može besplatno prenositi, ukoliko će se koristiti za izgradnju javnih objekata, ukoliko su ti objekti na njoj već izgrađeni, ili ako se radi o upravljanju javnim dobrom.

Pravobranilaštvo BiH je zaduženo za zastupanje države u svim pitanjima koja se tiču državne imovine, dok nadzor nad primjenom zakona vrši Ministarstvo finansija i trezora BiH.

Kazne do 20 hiljada maraka (oko 10 hiljada evra) su predviđene za osobu koja donese akt o raspolaganju državnom imovinom koji je u suprotnosti sa zakonom.

U roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu zakona, državni organi i javne službe, kao i službe nižih nivoa vlasti, moraće da izvrše popis, procjenu i evidenciju nepokretnih i pokretnih stvari koje koriste.

Ukoliko je nešto stečeno zajedničkim ulaganjem različitih nivoa vlasti, vlasništvo će biti određeno srazmjerno uloženom novcu.

Direkcija je obavezna da u roku od godinu dana od stupanja na snagu zakona podnese izvještaj Savjetu ministara o stanju državne imovine u zemlji, a Savjet ministara u narednih šest mjeseci isti izvještaj predstavlja Parlamentu BiH.

Ima li zakon šanse da stupi na snagu?

Kako sada stvari stoje, moguće je da Prijedlog, čak, ne dođe ni do Parlamenta.

Marinko Čavara, drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma bh. Parlamenta, rekao je da je “šokiran” što su članovi Predsjedništva BiH predložili zakon.

“Već su ranije predlagali zakon ne znam ni ja koji, koji isto tako nije uopšte razmatran na Parlamentu, niti će biti i ovaj razmatran, jer oni nisu ovlašteni predlagači prema Poslovniku Parlamentarne skupštine BiH niti Ustavu”, kazao je Čavara.

Ipak, izjavio je da se pitanje državne imovine “što prije” mora riješiti, jer su zbog nepostojanja zakona mnoge investicije blokirane.

Članica Predsjedništva Željka Cvijanović, koja je glasala protiv Prijedloga zakona, navela je da ovo tijelo ne može biti ovlašteni predlagač, te da se radi o “politikanstvu”.

Na zvaničnom web sajtu bh. parlamenta se navodi da Predsjedništvo BiH u okviru svojih nadležnosti može biti predlagač zakona. Nije pojašnjeno o kojim nadležnostima se radi.

Sporovi oko državne imovine

U obrazloženju predloženog zakona, navodi se da su postojala dva ranija pokušaja za usvajanje ovog zakona, 2008. i 2016. godine, ali da nijedan od njih nije stigao ni do rasprave.

Ističe se da su oba entiteta, Republika Srpska i Federacija BiH, prisvajali državnu imovinu, ali je RS “u više svojih neustavnih zakona pokušavala pitanje državne imovine pravno uređivati”.

Navodi se da nije poznato koliko imovine je na protivpravan način preknjiženo, uzurpirano, oteto, otuđeno i zloupotrijebljeno.

RS od ranije tvrdi da državna imovina pripada entitetima, a ne državi BiH, te se njeni politički predstavnici protive bilo kakvim pokušajima donošenja zakona.

Nekoliko zakona koje je donosila RS, a tiču se državne imovine, oborio je Ustavni sud BiH.

Saradnja na tekstu: Melisa Teletović