Strani radnici – zamjena stanovništva ili nužan uvoz radne snage

‘Trend se okreće, godišnje se vraća više od 10 tisuća ljudi’

Ne radi se o zamjeni stanovništva, već se radi o ‘uvozu’ radnika za ona radna mjesta za koja se ne može naći radna snaga, kazao je Ivan Vidiš iz HDZ-a, komentirajući činjenicu da je Hrvatska od početka godine izdala najmanje 143 tisuće radnih dozvola strancima. Dodao je kako je to i posljedica gospodarskog rasta, a koji i ovisi o tome do koliko kvalificirane radne snage možemo doći.

Kazao je kako se s demografskim problemima suočavaju sve države Europe. Smatra da je vrhunac ‘negativnog migracijskog salda’ dostignut 2017. i da se trendovi okreću. Sada se svake godine više od 10 tisuća Hrvata vraća u Hrvatsku, a sve je to posljedica rasta plaća, naglasio je.

‘Variraju podaci institucija, gdje su svi ti ljudi?’

Vesna Vučemilović kazala je kako situacija nije ružičasta, ali “nije ni tako crna”. Kazala je kako Hrvatska zadnjih godina bilježi dobre stope rasta, ali je zabrinjava činjenica da unatoč liberalizaciji uvoza radne snage – Hrvatskoj nedostaju imigracijska i integracijska strategija.

– U društvu imamo konfuznu situaciju, a brojke su čudne. U četiri godine izdalo se otprilike 400 tisuća dozvola, a prema podacima HZMO-a stranih je osiguranika do kraja prošle godine bilo 80.604. Variraju podaci MUP-a, ministarstva. Gdje su ti ljudi? Odlaze li oni dalje?, upitala je.

Naglasila je kako postoje agencije dobro zarađuju na stranim radnicima te da svaki radnik plaća agenciji 4 tisuće eura samo da bi došao ovdje. Zabrinjava je i obrazovna struktura radnika koji dolaze – njih 25 posto je nepismenih, jedan posto ima visoku stručnu spremnu, a njih 50 posto ima završenu samo osnovnu školu.

– Svaki radnik mora biti osposobljen za siguran rad. Ja bih da taksist poznaje propise i da ima vozačku dozvolu, Moramo svakom radniku osigurati sigurne radne uvijete. On mora proći to osposobljavanje na službenom jeziku. (..) Mi nemamo evidenciju koliko je tih ljudi doživjelo nesreću na radu. A o uvjetima kako i gdje žive to neću ni govoriti. U suprotnom umjesto integracije imat ćemo getoizaciju, zaključila je.

Integracija, a ne getoizacija

Sandra Benčić je kazala kako je odnos prema stranim radnicima podsjeća na robovlasnički odnos. Iznijela je primjer stana o 100 metara četvornih u centru Zagreba u kojemu je bilo smješteno 40 stranih radnika. Dodala je kako će novi zakon o strancima ipak postaviti standarde.

Složila se s Vesnom Vučemilović u tome da nema migracijske strategije te ustvrdila da je Hrvatska logiku dolazaka stranih radnika prepustila logici profita.

– Privatne firme određuju koji radnici im trebaju. Imamo ogroman porast broja tvrtki koje se bave ‘legalnom trgovinom ljudima’. Uzmu ljude u nekoj zemlji, to naplate. (…) Kad radnik ostane bez posla, gubi mogućnost boravka. Mi smo tražili da ljudi dobiju radnu dozvolu za određeno zanimanje. I ako dobiju otkaz – mogu određeno vrijeme tražiti posao i otići kod drugog poslodavca. To bi trebalo produžiti na tri godine, ako želite imati integraciju, kazala je.

Kao prvu stepenicu u integraciji navela je – učenje hrvatskog jezika. Važnim je istaknula i sprječavanje getoizacije. 

Posljedice nedostatka radne snage u Hrvatskoj

– Mi stalno pričamo o posljedicama. Nedostatak radne snage na tržištu je posljedica loše politike. Stravičan broj mladih Hrvata izišao je iz Hrvatske a mi apsolutno kao država nismo dobro reagirali, kazao je Ivica Kukavica iz Domovinskog pokreta. Veseli ga, kaže – što su neke odredbe u novom zakonu strože.

– Drago mi je i da je naš ministar Šipić uveo u ovaj zakon – da se Hrvati bez državljanstva i njihovi potomci neće smatrati strancima, nego će ravnopravno moći ulaziti na tržište rada, kazao je.

Dodao je kako će Domovinski pokret kao partner u Vladi – napraviti sve kako pod krinkom potrebe za stranim radnicima ne dođe do zamjene stanovništva.

Odgovarajući na pitanje tko kontrolira kvalifikacije i stručnost stranih radnika Ivan Vidiš je odgovorio: Mi znamo sve o tim ljudima, imamo baze podataka, znamo kad su ušli. Mnogi od njih dobiju radnu dozvolu i odu u neku drugu državu”.

Povećava se udio stranih radnika iz okruženja

– Odmah da demantiram da bi Hrvatskoj moglo doći do nemira, prevrtanja auta kao u Francuskoj, Belgiji i drugdje. To su države koje imaju drugačiju povijest, pa i kolonijalnu. Drugo, većina radne snage koja dolazi u Hrvatsku – dolazi iz susjedstva i poznaje jezik. Njihov udio raste s porastom prosječne plaće, i ovo ih je ljeto bilo oko 60 posto, kazao te potvrdio kako je 28 tisuća radnika iz BiH, 24 tisuće iz Srbije i 23 tisuće iz Nepala. 

Normalan posao i dostojanstveni uvjeti

– Propisat ćemo standarde smještaja stranih radnika. Izolirani slučajevi beskrupuloznih poslodavaca i stanodavaca ne odražavaju pravu sliku. Većina njih želi da radnici normalno obavljaju svoj posao, a agencije žele da imaju dostojanstvene uvjete. Doslovno ih uče jezik i pripremaju na život i rad u Hrvatskoj. A poznavanje hrvatskog jezika je nulta točka integracije, dodao je Vidiš. 

Filipini, Čile, Argentina…

Naglasio je kako je paralelno sa Zakonom o strancima donesen i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada u kojemu je ‘crna lista’. Tko god bude uhvaćen da nije prijavio radnika – bit će mu onemogućeno da zaposli strane radnike.

– Bitno je i da dublje surađujemo s državama iz kojih nam radnici dolaze. Potpisali smo sporazum s Filipinima i smatramo bitnim da prije dolaska provjerimo kompetencije radnika. Dugoročno, cilj nam je i da prije dolaska uče hrvatski jezik. To bi bila garancija da oni zaista žele živjeti i raditi ovdje, naglasio je Vidiš.

Kao ‘ciljane’ zemlje za uvoz radnika spomenuo je i Čile i Argentinu.

Vesna Vučemilović je upozorila je kako se iz zakona briše članak 246 koji propisuje da se treba početi raditi na imigracijskoj politici. Smatra kako se radi o pre važnom pitanju da bi se ono rješavalo nekakvim pravilnikom ili podzakonskom aktom. To bi trebala, smatra – raditi Ministarstvo rada i Ministarstvo demografije. Upozorila je i da integracijska politika pada u vodu kad broj stranih radnika dosegne 10 posto.

Pregovara se o vraćanju kvota

– Skandinavske zemlje nisu kolonijalne. Vidimo što se u Švedskoj dogodilo s proliberalnom politikom – rat na ulicama. Mi ćemo s našim partnerima osluhnuti tržište i zajedno ćemo donijeti najbolje zakone. Apsolutno ćemo paziti i pratiti procese da naša djeca nemaju one probleme koje sada neke države imaju, kazao je Ivica Kukavica. Dodao je kako je i vraćanje kvota – tema pregovora.

Vozači Bolta bez vozačke dozvole

– Jedan od naših bitnih zahtjeva u pogledu Zakona o radu i Zakona o strancima, je micanje tzv. agregatora. To je kad vas netko zaposli pa unajmljuje nekome drugome. Najčešće tako rade tzv. platformski radnici. Time se rasipa odgovornost i radnici su daleko nezaštićeniji, kazala je Sandra Benčić. Navela je da tako radi Bolt – za čiji je veliki broj radnika otkriveno da nemaju vozačke dozvole.

Naglasila je važnost poštovanja radnih prava te poručila: “Ako uvjeti rada za strane radnike nisu jednaki uvjetima domaćih radnika – cijena rada padat će za sve”.