ČITA LI OVO GRADONAČELNICA KARIĆ: 30 godina poslije, zločini Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH i dalje predstavljaju kamen spoticanja…

[{“img”:”\/img\/vijesti\/2024\/10\/1667997432882.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2024\/10\/1667997432882.jpg”,”caption”:”Foto: SLOBODNA BOSNA \/ S.S.”,”bg”:”41483c”}]

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeća javnost na trideset i prvu godišnjicu zločina na Kazanima počinjenim nad većinom nebošnjacima Sarajeva tokom 1992. i 1993. godine. 

U povodu ove godišnjice, UDIK će danas u sarajevskom hotelu Holiday od 18.00 do 20.00 sati s partnerima organizirati okrugli sto i promociju trećeg prerađenog izdanja publikacije “Sarajevska najpoznatija javna tajna: Suočavanje sa Cacom, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, od rata do 2023.” francusko-njemačkog historičara Nicolasa Molla, saopćeno je iz ovog udruženja.

Iz UDIK-a ocjenjuju da tri decenije poslije, zločini Mušana Topalovića Cace i pripadnika Desete brdske brigade Armije RBiH i dalje predstavljaju kamen spoticanja unutar bh. prijestolnice.

-Od 2014. kada smo prvi put uličnom akcijom obilježili Kazane, zalažemo se za ideju da bez iskrenog suočavanja sa zločinima nema ni pomirenja u BiH. Tekst koji se nalazi na spomeniku podignutom novembra 2021. ne prikazuje stvarni kontekst događaja. Ukazuje da vlasti glavnog grada nisu spremne na istinsko suočavanje s prošlošću koje će pokazati jednak tretman prema svim građanima. Od aprila 2022. tražimo postavljanje spomen-ploče na sarajevskom groblju Sveti Josip. Na mjestu nekadašnje grobnice ubijenih žrtava lokacija Kazani, Gaj i Grm Maline. Posmrtni ostaci ubijenih su se na tom lokalitetu nalazili od 1993. do 1998. Mjesto je potrebno obilježiti zbog žitelja Sarajeva, ali i budućih generacija koje o Kazanima, upravo zbog spomenute politike, neće znati dovoljno, navodi UDIK u saopćenju.

Dodaju kako i ove godine, na 26. oktobar, u dnevnom listu Oslobođenje objavljuju osmrtnicu u znak sjećanja na ubijene na lokalitetima Kazani, Gaj i Grm Maline.

-Tekst koji se nalazi na osmrtnici primjer je kako je trebao izgledati sadržaj spomen-ploče na Trebeviću. Nadamo se da će predstavnici Grada Sarajeva naposljetku ispraviti napravljenu grešku i vratiti ugled gradu poznatom po multikulturalnošću i antifašizmu, navodi se u saopćenju UDIK-a. 

“Slobodna Bosna” pisala je o razlozima zbog kojeg na spomeniku na Kazanima nema imena počinitelja zločina, ali i o tome kako je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić Cacine zločine nazvala “nesretnim događajem”.

Više pročitajte OVDJE!