Selotejp na prozorima, kišnica u kantama: Prizori iz prijedorske bolnice

Dotrajala medicinska oprema, selotejp na prozorima, kante na podovima koje skupljaju kišu. To su prizori koje na terapiji svaka tri mjeseca gleda Mirsada Kandžić Sivac.

Ona je onkološka pacijentica koja se liječi u Opštoj bolnici “Mladen Stojanović” u Prijedoru.

Svakodnevni prizori su, kaže, i loše instalacije i krov koji prokišnjava, izgrađen prije 40 godina.

Mirsada je prije četiri i po godine operisala karcinom dojke u Banjaluci, pedesetak kilometara udaljenoj od Prijedora. Zbog tadašnje situacije sa korona virusom, liječenje je nastavila u prijedorskoj bolnici.

Imala je osam hemoterapija i 30 radioterapija. Primala je i terapiju za podizanje imuniteta. Svaka tri mjeseca, trenutno, prima terapiju u vidu injekcije, kao neku vrstu zaštite.

Prostorija u kojoj onkološki pacijenti primaju terapiju, priča ona, neuslovna je sa deset starih i dotrajalih kreveta.

“Okruženje je jako ružno, plafon otpada, na prozoru je ptičiji izmet, sve je u fazi raspadanja, kante na podu koje skupljaju kišnicu, pošto nam taj odjel prokišnjava. Oprema je stara”, kaže Mirsada za RSE.

Mirsada ističe da je bilo i trenutaka kada “doktori nisu imali ni selotejpa da im zalijepe braunilu”.

Onkološki pacijenti, dodaje, nakon teške terapije dobiju, sendvič i sok.

Mirsada je pokrenula humanitarnu akciju, jer želi, kako kaže, da se donira novac za onkološki odjel bolnice u Prijedoru.

“Tom donacijom bi bili kupljeni madraci, nadmadraci, posteljine, uveo bi se internet i kablovska, to je jako potrebno tim ljudima”, govori Mirsada.

Prijedorska bolnica osnovana je 1985. godine i pruža zdravstvene usluge dijagnostike i liječenja za stanovništvo Prijedora, Novog Grada, Kozarske Dubice, Kostajnice, Oštre Luke i Krupe na Uni, opština na zapadu Bosne i Hercegovine.

Radi se o uslugama za oko 150 hiljada stanovnika ovih opština.

U bh. entitetu Republika Srpska postoji 12 bolnica i jedan univerzitetski klinički centar.

Šta kaže direktor bolnice a šta Ministarstvo?

Direktor Opšte bolnice “Dr Mladen Stojanović”, Miroslav Bijelić nije bio raspoložen da govori o sadašnjim uslovima u kojima se liječe pacijenti.

U kratkom telefonskom razgovoru je kazao kako se radi na projektu rekonstrukcije bolnice, uključujući i onkološki odjel.

“Objekat je predviđen za rekonstrukciju, projekat se radi. Bolnica i svi odjeli. Nešto je što ide svojim tokom. Ovdje se liječi veliki broj pacijenata”, kazao je Bijelić za RSE, nakon čega je prekinuo vezu.

Bijelića je na funkciju direktora imenovala Vlada RS u aprilu ove godine.

Iz nadležnog ministarstva zdravlja bh. entiteta RS nisu odgovorili na pitanje RSE o lošim uslovima u kojima se bolnica nalazi.

U pisanom odgovoru su poručili kako je rukovodstvo bolnice “vrlo transparentno izvještavalo javnost o koracima koje je potrebno preduzeti za rekonstrukciju ove zdravstvene ustanove”, ne navodeći detalje.

Zdravstvenu zaštitu stanovnicima Prijedora pružaju dvije javne zdravstvene ustanove- bolnica “Dr Mladen Stojanović” i Dom zdravlja, kao i nekoliko privatnih zdravstvenih ustanova.

U prijedorskoj bolnici, kako se navodi u integralnoj strategiji razvoja grada Prijedora za period od 2014. do 2024. godine, ova zdravstvena ustanova ima 377 bolesničkih postelja.

U bolnici rade dva onkologa

U prijedorskoj bolnici trenutno rade samo dva onkologa. U dežurstvima im pomažu i internisti i radiolozi.

Jedan od onkologa, Boris Vujanović, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže kako je najvažnije da, bez obzira na loše uslove, pacijenti u bolnici “uvijek dobiju svoju terapiju”.

“Uslovi su takvi kakvi jesu, da bi valjalo da su bolji, valjalo bi. Taj krov nam je curio, evo rade taj krov, prave, popravljaju. Rekonstruišu se i neki toaleti”, kaže Vujanović za RSE, te ističe da bi rekonstrukcija, prema najavi Vlade RS, trebala početi ili krajem ove ili početkom iduće godine.

“Ja sam nedavno pročitao da je na ovoj regiji u prošloj godini bilo oko 2.000 novoregistrovanih pacijenata, ne znam je li to taj broj, jer mi sve maligne slučajeve prijavljujemo Institutu za javno zdravstvo, ali ako je to tako, to je zaista katastrofa”, dodaje on.

U Prijedoru je u prošloj godini liječeno 2.298 osoba sa dijagnozom malignih oboljenja i to 990 muškaraca i 1.308 žena. U 2022. godini ih je bilo 2.138, navode iz Instituta za javno zdravstvo RS za RSE.

U bh. entitetu Republika Srpska je u 2023. godini liječeno od karcinoma 32.988. Dok je u 2022. od ove bolesti liječeno 29.578 osoba.

Najviše oboljelih osoba je na području Banjalučke regije, navedeno je u informaciji dostavljenoj za RSE iz Instituta za javno zdravstvo RS.

Na loše stanje u bolnici nekoliko puta ukazivala je i doktorica Maja Stojić, koja je u prijedorskoj bolnici kardiolog.

“Mi smo velika bolnica koja obuhvata cijelu jednu regiju, ne samo grad Prijedor i mnogi pacijenti dolaze kod nas, pa čak i dio iz Federacije. Mi smo apelovali gdje god smo mogli, da se stvari promijene da bolnica bude rekonstruisana ili renovirana”, kaže Stojić za RSE, te navodi kako nije samo onkološki odjel neuslovan, već i drugi odjeli u bolnici.

“Bio je problem na ginekologiji, pa su se građani udružili i renovirali kupatilo za trudnice i porodilje. To su teški uslovi, danas je 21. vijek, ljudi se bave ozbiljnom medicinom, a mi po hodnicama imamo poplave, kante i ćebad koja zadržavaju tu vodu”, kaže za RSE radiolog Maja Stojić.

U razgovoru za RSE Stojić kaže i kako je bilo slučajeva da “nisu radile operacione sale zbog izbijanja požara, jer su instalacije loše”.

Dodaje i da su sve zdravstvene ustanove ovog tipa renovirane, a u prijedorsku bolnicu baš ništa nije uloženo.