EU pregovara samo sa BiH kao državom, slijedi novi moment u dijalogu Kosova i Srbije

Bosna i Hercegovina ima veliku priliku da pristupi Evropskoj uniji, ali je treba iskoristiti, jer ne znači da će ona vječno trajati.

To je, između ostalog, izjavio u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Davor Ivo Štir (Stier), šef Delegacije Evropskog parlamenta za BiH i Kosovo.

On je, takođe, ocijenio da BiH ne može napredovati na evropskom putu ukoliko su dominantne secesionističke politike, te da je najbolji odgovor za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu – nastavak proširenja EU.

Štir je dugogodišnji evroparlamentarac, član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i bivši hrvatski ministar spoljnih poslova, a početkom oktobra je izabran na petogodišnji mandat na ovoj funkciji, te je zadužen za odnose između Evropskog parlamenta (EP) i BiH, odnosno Kosova.

Otvaranje pristupnih pregovora – prioritet

RSE: U posljednjem izvještaju o napretku BiH na evropskom putu, navedeno je da je zemlja ostvarila opipljive rezultate, usvojila određene zakone, koji se tiču oblasti, poput spriječavanja pranja novca, sukoba interesa.

Ipak, kako je navedeno nakon Vašeg nedavnog boravka u Sarajevu, potreban je napredak u borbi protiv korupcije, rad na reformi pravosuđa, poboljšanje medijskih sloboda. Šta bi od navedenog trebalo da bude prioritet broj jedan za BiH u narednih šest mjeseci?

Štir: Mislim da je izvještaj Evropske komisije (EK) došao kao jedan poticaj BiH, svim političkim akterima i društvenim faktorima da se nastavi sa potrebnim reformama, na putu prema punopravnom članstvu.

Sada je vrlo bitno fokusirati se kako nakon odluke u trećem mjesecu Evropskog savjeta da se otvore pregovori sa BiH, kako doći do prve međuvladine konferencije, a to je kada doista i ti pristupni pregovori i počinju.

Za to je potrebno imenovati glavnoga pregovarača, odnosno pregovaračku strukturu. Mi smo vidjeli u razgovorima sa čelnim ljudima da doista postoji politička volja da se postigne dogovor u tom smislu.

Nije potrebno samo postaviti pregovaračku strukturu, tu je i izrada nacionalnog plana za usvajanje evropskog zakonodavstva, odnosno evropske pravne stečevine u zakonodavstvu BiH.

Onda imamo još i konkretne neke teme kao što su zakon o sudovima, kao što je Visoki sudski i tužilački savjet, tu je i pitanje zaštite osobnih podataka, granične kontrole, dakle to su već poznati reformski zakoni koji se i u ovom izvještaju EK spominju, a koji bi onda upravo stvorili te moguće uslove za održavanje prve međuvladine konferencije.

Zato bih ja rekao da fokus bi se trebao staviti upravo na sljedećem koraku, a sljedeći korak je sve ovo što se mora učiniti da dođe do konkretnog otvaranja pristupnih pregovora.

RSE: U izvještaju se, takođe, navodi problem secesionističke retorike. Ne pominju se imena, ali se pominje rukovodstvo entiteta Republike Srpske. Koliko je ovo ozbiljan problem za zemlju na njenom evropskom putu, naročito u kontekstu regionalne stabilnosti?

Štir: Pa, mislim da u tom pogledu i ovaj izvještaj EK, izvještaj ako hoćete i visokog predstavnika, niz rezolucija EP upozoravaju na taj fenomen, razumije se, ne može jedna država napredovati na putu prema punopravnom članstvu u EU, ukoliko bi prevladale ovakve secesionističke, ne samo retorike, nego i politike.

Imamo i rezolucije EP, gdje uz secesionizam postavljaju kao problem isto tako i pretjerani centralizam ili unitarizam, kao jedan drugi ekstrem, koji se, ponekad, nadopunjuje sa secesionizmom.

U svakom slučaju ono što je bitno je funkcionalna BiH, koja će sačuvati svoj teritorijalni integritet i koja će kao država biti inkluzivna, gdje će svaka zajednica, možemo prema ustavnim kategorijama reći konstitutivni narodi i svi građani BiH, možemo govoriti o zajednicama i u širem nekom smislu, različite društvene skupine, na inkluzivan način učestvovati u procesu evropeizacije BiH.

Ali, jasno je da za to treba biti jedna država koja pregovara sa EU. Bilo kakva intencija razbijanja te države, jasno da se protivi toj logici evropeizacije ne samo BiH, nego generalno prostora jugoistoka Evrope.

Položaj Hrvata u BiH

RSE: Pomenuli ste konstitutivne narode. Vi ste u prošlosti, na različitim političkim funkcijama, često govorili o važnosti toga da Hrvati budu ravnopravni u BiH. To je i stav Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Hrvatske i stranke čiji ste Vi član, HDZ-a. Očigledno da Vam je ta ideja politički bliska, da li će to biti jedan od Vaših prioriteta dok ste na čelu Delegacije?

Štir: Bitno je naglasiti važnost pravne države, pitanje ravnopravnosti, među konstitutivnim narodima, ravnopravnost, naravno i uključivanje u političke procese sa istim pravima svih građana BiH.

Pitanje koje su adresirali u svojim presudama i Evropski sud za ljudska prava i Ustavni sud BiH uzimajući različite segmente te problematike, ali jasno je da je kao koncept, ravnopravnost jedan od ključnih demokratskih kriterija, ne samo u BiH nego uopšteno, kao jedan od temelja liberalne demokratije.

Prema tome, mislim da ono što je pred BiH opet nije nepoznato i to se isto tako i spominje u ovom izvještaju, a to je implementacija tih presuda, kako Evropskog suda za ljudska prava, tako i Ustavnog suda BiH.

RSE: Da li smatrate da su Hrvati trenutno ravnopravni ili ne u političkoj i zakonskoj konstelaciji u BiH?

Štir: Pa, tu je bilo, kao što znate, i odluka Ustavnoga suda BiH koji je donio na temelju jedne apelacije, upravo određenih presuda u krajnjoj liniji. Bilo je tu i intervencija samog visokog prestavnika u dio zakonodavstva.

I to je, uglavnom, predmet, i dalje, razgovora među političkim akterima u BiH. Vrlo su poznata stajališta manje više svih faktora u BiH.

Uloga Delegacije nije nametnuti jedno rješenje, nego potaknuti u onoj mjeri u kojoj mi možemo da dođe do potrebnih dogovora, da se stvori jedna kultura gdje kada se dođe do dogovora, to se vrednuje, ne da bude odmah iskritizirano kao, eto, jedna strana pobijedila drugu ili neki su uspjeli, drugi su izdali ili tako dalje, nego da se stvori jedna kultura dogovora koja je u krajnjoj liniji vrlo evropska, jer i u EU, gdje će sutra biti i BiH, je potrebna ta kultura dogovora.

Mi puno odluka moramo donositi konsenzusom, ne preglasavanjem, a za to morate imati upravo stvoren i politički ambijent i političku kulturu da možete postići dogovor.

Ruski uticaj na Zapadnom Balkanu

RSE: Da se vratimo na sam izvještaj EK. U njemu je više puta pomenuta Rusija i njen uticaj u BiH. Ona je pomenuta u različitim kontekstima, od sankcija koje su uvedene, ali se u praksi ne provode, do širenja dezinformacija o invaziji na Ukrajnu putem različitih medijskih kanala.

Koliko je značajan uticaj Rusije u BiH i koliko je realna opasnost da ona pokuša destabilizovati zemlju, pa čak i Zapadni Balkan?

Štir: Mislim da je jasno kako Ruska Federacija je, na žalost, izabrala politiku konfrontacije sa Zapadom. Naravno, ona vodi agresivni rat protiv Ukrajine, niti EU, niti NATO savez nisu u izravnom sukobu, niti žele biti u izravnom sukobu sa Ruskom Federacijom. Da, podržavaju pravo Ukrajine i podržavaju ukrajinski narod da se može odbraniti od te agresije.

Međutim, u jednom širem kontekstu, nažalost, je Ruska Federacija izabrala jednostavnu konfrontaciju prema Zapadu općenito, prema EU na konkretan način.

U tom pogledu koristi i nesuglasice koje postoje, neriješena pitanja koja postoje i dalje na Zapadnom Balkanu, kako među državama, tako i unutar država, kako bi mogla ponekada iskoristiti, zloupotrijebiti, manipulisati tim situacijama i time destabilizovati te države, prostor jugoistoka Evrope, a time onda i EU.

RSE: U spriječavanju eventualne destabilizacije na samom Zapadnom Balkanu, konkretno BiH, da li EU i njene institucije mogu biti od pomoći?

Štir: Apsolutno, mislim da, kao prvo, je najbolji odgovor koji EU ima na takvu politiku konfrontacije i destabilizacije koju je inicirala Moskva, je revitalizacija procesa proširenja.

Vidite to vrlo jasno u Ukrajini. Nakon agresije koja je imala za cilj da kaže – Ukrajina ne može sama odlučiti o svojoj sudbini, nego Ukrajina mora biti dio interesne sfere pod Moskvom, tzv. “ruskog svijeta” ili “ruskog mira”, kao način na koji se ta interesna sfera opisuje.

EU je na to odgovorila, time što je rekla, ako Ukrajinci to žele, imaju otvorena vrata i dala je Ukrajini status kandidata i otvorila pregovore sa Ukrajinom. Nešto što je bilo nezamislivo prije par godina.

Ali, naravno ne možete otvoriti pregovore sa Ukrajinom i zaboraviti da imate još nedovršenog posla na Zapadnom Balkanu. I u tom kontekstu je revitalizovani proces proširenja i za Zapadni Balkan. U tom kontekstu je donesena i odluka da se BiH da status kandidata i da se donese odluka o otvaranju pregovora.

Prema tome, to je upravo jedan strateški odgovor EU na tu agresivnu politiku, konfrontacijsku politiku Ruske Federacije. E sad, da bi se to ostvarilo, potrebno nam je partnerstvo sa svim tim zemljama koje danas imaju status kandidata, konkretno partnerstvo sa BiH.

Dakle, vrata su otvorena, ja znam da to zvuči malo već kao kliše, ali doista sada su u ovim novim geopolitičkim okolnostima doista širom otvorena.

Postoji politička volja u EU da se prime nove države, naravno treba nam da politički lideri u BiH naprave taj iskorak i oni već jesu u nekim segmentima zakoračili, ali da idemo dalje kako bi mogli doista dovršiti taj proces i doći do punopravnog članstva.

Neće se ono dogoditi preko noći, ali bitno je sada učiniti sljedeći korak. A sljedeći korak jest i službeno otvoriti pregovore.

Kosovo i evropske integracije

RSE: Kosovo je, takođe, Vaša oblast djelovanja u EP. Na stranici Delegacije se navodi da je od 2016. ostvaren ohrabrujući napredak, ali da je potrebno još mnogo posla, naročito na normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Kojim putem očekujete da će se to kretati u narednom periodu?

Štir: Sada smo na samom početku jednog novog saziva EP, imaćemo uskoro i novu Komisiju, ove i iduće sedmice ćemo imati saslušanja, između ostalog, i sa novom predsjednicom EK i visokom predstavnicom za spoljnu i bezbjednosnu politiku, kandidatkinja je bivša estonska premijerka Kaja Kalas (Kallas), koja ima u svojoj nadležnosti dijalog između Beograda i Prištine.

Jedno pitanje je hoće li se nastaviti sa sadašnjim formatom, gdje imate posebnog izaslanika za taj dijalog, ili će možda veću ulogu preuzeti sama potpredsjednica Komisije u svoje ruke i time dati, možda, snažniji politički ton tom procesu kako bi došli do rezultata.

I to će umnogome sa evropske strane odrediti kako će se pristupiti ovome. Imamo kasnije, naravno, u drugom mjesecu 2025. izbore na Kosovu. Vjerovatno i nakon toga jedan novi saziv parlamenta na Kosovu i to će biti sigurno moment koji će odlučiti kako će se i dalje nastaviti, i naša je uloga ovdje da podržimo taj dijalog da dođe do normalizacije odnosa između Srbije i Kosova.

RSE: Posljednjih godinu dana dijalog praktično ne postoji. Kosovo pokušava na sjeveru da uspostavi primjenu ustavnog poretka na svojoj cijeloj teritoriji, uz negodovanje tamošnjih Srba, a istovremeno SAD i EU insistiraju na formiranju Zajednice opština za srpskom većinom.

Kako vidite razriješenje te situacije, da li je ono u ovom političkom trenutku uopšte moguće ili i to umnogome zavisi od novog saziva EK?

Štir: Sigurno da će biti sa novom visokom predstavnicom jedan novi moment u tom dijalogu. Ja mislim da što se tiče političkog okvira, on je Briselskim, Ohridskim sporazumom vrlo jasno definisan i zna se tačno na koji način, i koje su obaveze koje su preuzeli i Srbija i Kosovo.

Ono što je sada nužno da dođe do implementacije tih već preuzetih obaveza u ovim pravno obavezujućim sporazumima.

Zato je, naravno, važno da i nova visoka predstavnica svojim angažmanom, sad hoće li on biti izravni kroz njeno direktno učestvovanje u tom dijalogu ili će i dalje koristiti nekog posebnog izaslanika, to će ovisiti o njoj, ali mislim da je vrlo važno da koristeći upravo uticaj koji EU ima, koristeći činjenicu da i Srbija, ali i Kosovo sebe vide u budućnosti kao članovi EU, da koristi tu situaciju da se dođe do implementacije.

Ta implementacija uključuje, kao što znate, i formiranje Zajednice opština, tamo gdje je većinsko srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova, a da dođe i do toga da Beograd ne blokira ili se ne suprostavi i članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama.

Što ne traži, naravno, priznanje Kosova, ali da se ne protivi međunarodnom članstvu npr. u Savjetu Evrope. Sve je to definisano u tim sporazumima. Naravno da je implementacija i dalje najvažnija, a u tome diplomatija mora dati svoj doprinos.

RSE: Kakav napredak očekujete da će BiH i Kosovo ostvariti tokom Vašeg petogodišnjeg mandata na čelu Delegacije, naročito u kontekstu onoga što se moglo čuti kada ste bili u Sarajevu, vezano za ubrzani proces pristupanja EU?

Štir: Naravno, različiti su prioriteti u ovom kratkoročnom smislu. Dugoročno i jedna i druga zemlja imaju evropsku perspektivu. U ovom trenutku jasno je da, ipak, moramo napraviti razliku.

Što se tiče Kosova, pitanje normalizacije odnosa sa Srbijom je ključno pitanje koje se mora adresirati odmah.

U slučaju BiH, ona je već dobila status kandidata, ona već ima odluku Evropskog savjeta da se otvore pregovori i u tom pogledu mislim da ima i te kako veliku priliku, ali je treba iskoristiti. Ta prilika je sada, ta šansa je sada tu, međutim, kao sa svakom šansom, nju morate iskoristiti što prije, jer ne znači da će vječno trajati.

Prema tome, ovisi isto i o sposobnostima političkih aktera u zemlji da postignu potrebne dogovore kako bi iskoristili tu šansu. Naša je uloga da damo podršku upravo tim reformskim procesima, da unutar evropskih institucija držimo npr. BiH visoko na agendi, kada je pitanje prisupnih pregovora.

U tom pogledu mi smo optimisti da ćemo tu ulogu moći doista i odraditi. Ali jasno je da tempo i u krajnjoj liniji budućnost zemlje prvenstveno ovisi o odlukama koje će donijeti lideri u samoj BiH.