Izbori u SAD-u; tko će pobijediti Harris ili Trump?

Žužul: Nitko ne može prognozirati tko će pobijediti

Bivši ministar vanjskih poslova i bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul istaknuo je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako nitko ne može u ovom trenutku prognozirati tko će pobijediti u izbornoj utrci za predsjednika SAD-a.

U Americi je glasanje moguće već prije izbora, do sada je već glasalo je 77 milijuna ljudi. Mnogi su izabrali stranu.

Žužul je rekao kako je glasanje moguće i ranije, ali se do prošlih izbora nije baš koristilo.

– Na prošlim izborima su demokrati to vješto koristili. I to je dijelu Amerikanaca, koji su podržavali Trumpa, koristilo kao argument da nisu dobro kontrolirani ti glasovi, nisu u standardnoj formi, kao ostali glasovi, poručio je Žužul.

– Oni su sigurno pridonijeli pobjedi demokrata tada, ja ne sugeriram da je bilo nešto loše, ali je većina tih glasova bila za demokrate. Ovaj put je poznato da je među tim glasovima dobar dio republikanskih glasova. Čak više republikanskih nego onih od demokrata. Hoće li to dovesti do promjene ili neće, ne usudim se prognozirati, dodao je Žužul.

U nekim državama ti glasovi su se već počeli brojati, a u nekima će se početi brojati sutra u 7 sati kada se otvaraju birališta. U nekim državama se broje nakon zatvaranja birališta.

Bivši ministar vanjskih poslova i bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u kazao je da će se rezultati znati nakon nekoliko dana. 

Starešina: Izbori su nejasniji nego što su ikad bili; u igri su neočekivani faktori

Trumpov stožer stalno ponavlja rečenicu – preveliki za namještanje. Oni se boje namještanja izbora, a s druge strane im odgovaraju da su manipulatori. Rezultati neće biti poznati ujutro nakon izbora.

Novinarka i publicistkinja Višnja Starešina naglasila je kako, imajući u vidu ono što se dogodilo nakon prošlih izbora, odnosno uoči ustoličenja predsjednika Bidena, nije isključeno da ne može doći do nereda.

– Vjerujem da se to ovaj put neće dogoditi. Ja ne znam do sada da su neki izbori biti nejasniji. Ne zna se više razlika između činjenice, interpretacije tih činjenica i potpunih izmišljanja. Ankete služe više kreiranju nekakvog momentuma. Sve je u službi kampanje i dijelom u službi profita, dodala je.

Namještanje ne treba isključiti, posebice kada se vidi koja je moć i novac u pitanju.

Starešina je istaknula kako je u ovoj izbornoj kampanji osnovna podjela bila drugačija nego inače – nije se radilo o klasičnom sukobu republikanaca i demokrata.

Umjesto toga, kampanja se odvijala između pokreta koji je bivši predsjednik okupio oko sebe, snažno ga podržavajući na terenu, i političkog establišmenta.

– Vidimo da pojedinci prelaze iz jedne stranke u drugu, što nije bilo uobičajeno u Americi. Podjela nije samo ideološka ili politička, već se odvija između onih koji se okreću protiv establišmenta, u ovom slučaju pristalica Trumpa, i onih koji ostaju vjerni establišmentu, rekla je Starešina.

Dodala je kako su uključeni i neki neočekivani faktori, što čini predviđanje ishoda vrlo neizvjesnim.

Antunović: Bojim se manipulacija, to utječe na podjelu birača

Bivša potpredsjednica Vlade Željka Antunović rekla je kako ne želi ništa predviđati, jer je doista trka neizvjesna.

Sva istraživanja pokazuju da su kandidati blizu.

– Činjenica je da je Kamala Harris uspjela nadoknaditi gap, koji je bio još za vrijeme Bidena, dok je bio kandidat. Vidjet ćemo, Amerikanci će izabrati, poručila je.

Kazala je da je na Hrvatskoj da vidi kako će se pronaći i plivati s novim predsjednikom SAD-a.

Antunović je istaknula da će novi predsjednik nastaviti s politikom kontinuiteta.

– Bojim se manipulacija u kampanji, blaćenja, optuživanja, to utječe na podjelu birača. Podjelu Amerikanaca, a iz toga mogu nastati ozbiljni problemi i za budućnost svijeta, naglasila je Antunović.

Rekla je da je Trumpova sljedba dosta čvršća. Harris ima svoje birače, ali oni nisu tako rigidni.

– Oni nisu strogo tako uz nju kao što su Trumpovi birači, istaknula je.  

“Sustav je pošten”

Žužul je naglasio kako jedan čovjek, jedan glas, nije najdemokratičniji princip, jer time možete dovesti cijele skupine ili cijele dijelove država u podređeni položaj.

– Većina Federalnih država nema izbore po principu jedan čovjek, jedan glas. To je samo implicitni osjećaj da je to tako. Predsjednika u Americi bi određivale dvije obale. Zapadna i istočna obala. U ovom trenutku to bi značilo da je predsjednik uvijek bio demokrat i uvijek bi pobjeđivali demokrati. Srednje države bi propadale, one bi gubile na svakom značenju i važnosti. Mislim da ovaj sustav, kakav je u Americi, da je za Ameriku, takvu kakva je, on je pošten. On je proporcionalan unutar država, poručio je.

Istaknuo je da hrvatski sustav ne možemo uspoređivati s američkim.

Na izborima se bira i Kongres i trećina Senata. U SAD-u su ovo vrlo važni izbori.

Bivši ministar vanjskih poslova i bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u rekao je kako Amerika ima predsjednički sustav. Predsjednik je dobro kontroliran Kongresom. Kada dolazi do pitanja vanjske politike, predsjednik je vrlo ograničen. Kongres ima veliku važnost. 

“Američka vanjska politika neće se bitno razlikovati”

Novinarka i publicistkinja Višnja Starešina kazala je kako misli da bez obzira kakav ishod izbora bio, američka vanjska politika neće se bitno razlikovati.

– Različit će biti način na koji se politika vodi, dodala je.

Naglasila je da će rat u Ukrajini biti priveden kraju, u neko vrijeme nakon izbora, u Ukrajini će doći do kompromisa, neće biti poraženih niti pobjednika.

Na Bliskom istoku će doći isto do nekog rješenja, gdje će se uspostaviti neki novi odnosi.

– Svaki predsjednik tomu daje jedan svoj personalni pečat, rekla je Starešina.

Dodala je da će Hrvatska imati dodatne izazove bez obzira tko pobijedi u SAD-u. 

Odnosi SAD-a i Hrvatske?

Bivša potpredsjednica Vlade Željka Antunović istaknula je da Amerikanci nikad neće izgubiti interes za bilo koji dio svijeta.

Hrvatska ima svoju ulogu u međunarodnim asocijacijama.

– Mi smo povezani s Europskom unijom, s NATO-om i u okviru toga će se većinom kretati naši odnosi sa SAD-om, poručila je.  

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: