Kako će ishod američkih predsjedničkih izbora utjecati na svijet?

U emsiiji “Otvoreno” o tome su govorili politički analitičar i konzultant Aleksandar Musić, prof. dr. sc. Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i  prof. dr. sc. Goran Bandov, vanjskopolitički komentator.

Musić: Ono što se zbiva u Americi prelijeva se na svijet

Aleksandar Musić, politički analitičar i konzultant pojasnio je zašto cijeli svijet s tako velikim interesom prati američke izbore. Naglasio je važnost Amerike kao supersile koja ima nuklearno oružje, ali i koja diktira smjer i tokove gospodarstva.

– Kada imate posla sa supersilom koje ima nuklearno oružje, čije gospodarstvo diktira tokove gospodarstava diljem svijeta, onda je itekako važno tko će biti osoba koja je na čelu takve države, rekao je.

– Nije svejedno hoće li Amerika dići sidro iz Europe ili će ostati u Europi, kakve će ambasadore slati u Hrvatsku, u naše susjedstvo. Nije svejedno hoće li nabiti neke tarife ili neće, pa onda možda potaknuti recesiju u nekom dijelu svijeta, pojasnio je.

Osvrnuo se i na važnost izbora za američke građane.

– Nije svejedno kako će živjeti, kako će otplaćivati rate kredita, s kakvim stavovima im se djeca vraćaju sa školovanja. Roditelji pošalju dijete odgojeno na jedan način, ono se vrati, neki će reći obogaćeno, neki će reći ispranog mozga. Nije svejedno kako će se odnositi prema starima, prema bolesnima, rekao je.

Ustvrdio je da “ono što se zbiva u Americi se prelijeva na svijet bez obzira na to što Amerika nije više na vrhuncu snage, ali i dalje je ‘najjača sila u gradu'”.

– Za relativno brojem stanovnika malu državu poput Hrvatske bitno je stvarati savezništvo, bitno je stvarati savezništvo sa svim mogućim stranama i pobjednicima, kazao je.

– Ono što se zbiva u Americi primjerice ujutro, već se predvečer može zbivati u Hrvatskoj, dodao je.

Može li se vjerovati anketama?

Vrlo neizvjesni izbori, 0,8 posto je razlika među predsjedničkim kandidatima prema anketama. Prof. dr. sc. Zoran Kurelić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu spomenuo je Franka Luntza koji je rekao da se sigurno ne smije vjerovati anketama i da su sigurno pogrešne.

– Ali on je zadnje tri svoje prognoze promašio, prema tome možda ćemo ove godine moći vjerovati anketama, kazao je.

Kurelić je dao primjere kako se tri puta zaredom pogriješilo u prognozama.

–  2016. je izgledalo da će sigurno dobiti Hillary Clinton. Dakle, ankete su bile toliko krive da su svi promašili. 2020. godine svi su pogodili da će biti Joe Biden, ali Biden je imao takvu prednost u nekim državama. I tamo su bile prednosti po osam posto, sedam posto. Države su na kraju dobile s pola posto, s dva posto. Prema tome je bila veća od statističke pogreške, za pet posto su bile promašene. I treći primjer potpuno promašenih anketa prije dvije godine izbori za Senat i predstavnički dom, nabrojao je.

85 milijuna Amerikanaca glasalo je u predizborima. Jesu li se počeli već zbrajati rezultati?

– Ide  od države do države. Dakle, tri su pristupa. Neke države su već počele zbrajati rezultate i već lagano smo dobili tijekom današnjeg dana kakvi su rezultati. Neke države su počele zbrajati glasove od trenutka kad su se otvorila biračka tijela, dakle tek sad ih zbrajaju. A neke će ih početi nakon što se zatvore biračka tijela. Dakle, to će potrajati, pojasnio je.

Također, nikad toliko Amerikanaca nije glasalo na izborima što je zanimljiv fenomen.

Bandov: Pennsylvania bi mogla odlučiti izbore

Zbog tehničkih problema s glasačkim strojevima u okrugu Cambria se produžilo glasovanje do 22 sata po lokalnom vremenu. Svi su u strahu od potencijalnih tužbi, rekao je prof. dr. sc. Goran Bandov, vanjskopolitički komentator.

Pennsylvania je kolebljiva, swing država, koja je interesantna za oba kandidata. Bandov je objasnio kako je Pennsylvania zapravo plava država.

–  Ona je 2016. godine postala crvena prelaskom na Trumpa, potom se ponovo vratila u plave države glasujući za predsjednika Bidena. Ali ono što je, naravno, bitno, ona je još od vremena Baracka Obame plava država, kazao je.

– Ono što je kod nje problematično, to je što je razlika u glasovima 2020. godine u zadnjim izborima, između Bidena i Trumpa, bila jako mala. Tek 80 tisuća glasova, što je na 9 milijuna registriranih glasača u toj državi, manje od 1%, dodao je.

Komentirao je kako se anketama i ne može toliko vjerovati, ali ono čemu se može vjerovati su analize stožera.

– Svaki stožer radi svoje analize i točno vide u kojim okruzima trebaju dati malo jači gas. Vidimo da je jako puno nastupa u zadnje vrijeme, i demokrata i republikanaca, upravo u Pennsylvaniji, ustvrdio je.

Objasnio je da je za demokrate ovo odlučujuća država te da je mnogo novaca uloženo u oglašavanje upravo u Pennsylvaniji.

–  Preko 300 milijuna dolara je uloženo u oglašavanje  od trenutka kada je potpredsjednica Harris ušla u kampanju. Demokrati su negdje oko 160 milijuna, a republikanci oko 130, to su službene brojke, otkrio je.

– Ono što je zapravo bitno, pokazuje se na neki način da je Pennsylvania za demokrate odlučujuća. Ona možda nije toliko odlučujuća za republikance, oni ako bi je dobili bilo bi za njih fenomenalno, ali oni naravno imaju i druge kolebljive države koje bi možda potencijalno mogli dobiti, dodao je.

Bandov je napomenuo da je ovdje dosta velika portorikanska zajednica. A u kampanji je bilo grubih riječi upravo na račun portorikanske zajednice. Spomenuo ju je i kao državu čije društvo je naklonjeno ženskim pravima te ustvrdio da bi Pennsylvania mogla odlučiti izbore.

Tko je u ovoj opakoj kampanji bio dobar, tko zao?

Musić je rekao da Trumpa nije toliko proslavio ili podiglo to što je preživio atentat, nego njegova nativna reakcija.

– Kada imate raskrvareno uho od metka koji vas je okrznuo i prva vam je ona primordijalna reakcija da podignete pesnicu u zrak i vičete “fight, fight, fight”, to je u kampanjama nešto što je teško replicirati, odnosno to vam direktno pojačava element autentičnosti koje u tom smislu onda eksplodira, pojasnio je.

– Što se tiče ulaska Kamale Harris u samu kampanju, to je odrađeno u jednoj mini režiji nje, Nancy Pelosi, Chucka Schumera i izvršnika demokratske stranke(…)Ona se našla u relativno nezavidnoj situaciji zato što je u političkom smislu krvarila po dva elementa koja je Trump izrazito, izrazito snažno napadao, to je gospodarstvo i to je granica, rekao je.

– Ako pogledate kamate hipotekarnih kredita i ono što vam ljudi koji glasuju kažu o tome kako žive iz mjeseca u mjesec, oni kažu da žive lošije nego prije četiri godine. I ona je morala t hvatati jak zaostatak za Trumpom, dodao je.

Ustvrdio je da je jedna od boljih taktika u njezinoj kampanji što je govorila da je kandidat srednje klase te da je Trumpu samo ostalo do sirotinje koju iskorištava i do bogatih koje želi još dodatno obogatiti i uspjela je malo smanjiti zaostatak.

-Ono što će biti odlučujuće, njoj put do pobjede vodi preko spomenutog ‘plavog zida', preko Pensilvanije, odnosno mora potvrditi Bidenov ulazak, lagano nagrizanje Trumpa u elementima bijelog radništva. Morale bi žene u izrazitom broju izaći na birališta i ono što je radila u fotofinišu kampanje popravljala je svoju poziciju među manjinama, među Afroamerikancima i Latinoamerikancima, kazao je Musić.

– Iako demokratska kandidatkinja, iako pripadnica manjine, ona je zapravo lošije stajala nego što se očekivalo. I tu je onda ubacivan Barack Obama u kampanju koji je to morao pojačavati i zaista su ga možda koristili i previše, dodao je. 

Je li Michelle Obama mogla biti bolja solucija demokrata?

Michelle Obama je bolji govornik i bolje javno nastupa od Kamale Harris, rekao je Kurelić te dodao da je suvišno sada raspravljati o tome tko bi bio bolja solucija.

– Činjenica je da je demokratska stranka imala priliku da izabere i nekog drugog, ne samo Michelle Obamu, bilo je nekoliko kandidata. Oni su imali konvenciju, i do same konvencije je Kamala Harris uspjela potpuno okrenuti čitavu situaciju, pojasnio je Kurelić.

Dodao je da je reakcija na Harris bila izrazito pozitivna i da su demokrati shvatili da već na konvenciji imaju potpredsjednicu koja jako dobro stoji.

– Michelle Obama bolje javno nastupa od njezinog muža koji je bio dva puta predsjednik, mislim da je puno autentičnija, ali i Kamala Harris se pokazala ustvari puno boljom kao kandidatkinja nego što je izgledala kao potpredsjednica, dodao je.

Georgia za Trumpa možda najvažnija država

Iz Washingtona se javila dopisnica Branka Slavica. Rekla je da izborni dan prolazi relativno mirno s velikim odazivom birača.

Neki analitičari kažu da bi ova godina mogla nadmašiti rekordnu 2020. kada je glasovalo 158 milijuna Amerikanaca. Dakle, Amerikanci i dalje glasuju, birališta su otvorena. Prva se birališta zatvaraju za nešto manje od tri sata u šest saveznih država koje zajedno nose 60 elektora, a jedna od njih je i Georgia.

– Georgia je za Donalda Trumpa možda najvažnija država. Izgubio je 2020. od Bidena za 11.000 glasova. To je izazvalo njegovu ljutnju i kasnije pravne postupke, odnosno pravni postupak koji još nije dovršen. Dakle, Georgia će biti jako znakovita, rekla je novinarka.

Dodala je da teško da ćemo noćas saznati tko je pobjednik izbora. Puno toga ovisi i o tome kako će se glasovati u Pennsylvaniji.

Hoće li Trump proglasiti pobjedu odmah nakon prvih izbornih rezultata kao 2020.?

Donald Trump je na Floridi u West Palm Beachu, a izborne rezultate najprije će čekati u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago s obitelji i uskim krugom savjetnika. Neki od njih mu sugeriraju da, ako bude dobro prolazio u Pennsylvaniji, kada dijelom budu prebrojani glasovi da proglasi pobjedu. No, novinarka je rekla da čak i Donald Trump vjeruje kako to ne bi bilo mudro. 

Kamala Harris je u Washingtonu, a večer će provesti na sveučilištu Howard gdje je diplomirala.

Koliko će Amerika ostati podijeljena nakon izbora?

Amerika je podijeljena već jako dugo i ostat će podijeljena, smatra Bandov.  S jedne strane to su dvije obale, s druge strane je taj unutrašnji dio.

–  Obale su otvorenije prema nekim zelenim politikama, naprednijem društvu. Ovaj centralni dio je nekako konzervativniji, sklon više nekim tradicionalnim vrijednostima, rekao je.

Također, rješenja za klimatske promjene su značajno drugačija. 

– Kad gledate rješenja koja se primjenjuju u Kaliforniji, koja su vrlo slična nekim europskim rješenjima skandinavskih država. Pitanje obnovljivih energija,  energije vjetra, to je nešto što je potpuno suprotno od nečega što ćete sresti u nekim državama centralnog dijela SAD-a koje su naklonjene republikancima, koje su još jedanput svjesne da se klimatske promjene događaju, ali su u velikom strahu od bilo kakvih promjena i zapravo traže rješenja unutar ovoga što već sada postoji, pojasnio je Bandov.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: