Čečenka koju Rusija tereti za terorizam u zatvoru čeka na azil u BiH

Tridesettrogodišnja Selima Ismailovna Khadisova, iz ruske republike Čečenije, više od mjesec je u pritvoru u Bosni i Hercegovini. Tu čeka na odluku hoće li biti izručena Rusiji, koja je tereti za terorizam.

Khadisova uhapšena 29. septembra, kada je sa troje djece stigla u Sarajevo letom iz Istanbula.

Razdvojena je od djece, koja su smještena u prihvatni centar za maloljetnike kod Sarajeva, a ona u zatvor u Tuzli na sjeveroistoku BiH.

U potjernici koju je Rusija raspisala 2017. godine, a u koju je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, ističe se kako je Khadisova 2015. godine otišla iz Rusije u Siriju gdje je “obučavana u terorističkom kampu za gađanje, bombardovanje, fizičku i borbenu taktiku”.

Rusija je tereti da se kao strani plaćenik potom pridružila snagama terorističke organizacije tzv. Islamska država i učestvovala u borbama.

Khadisova je u procesu za ekstradiciju koji se vodi pred Sudom BiH. Tvdi da nikada nije bila u Siriji i da je proteklih desetak godina živjela u Turskoj gdje je pobjegla od, kako tvrdi, porodičnog nasilja u Čečeniji.

Šta je sa ekstradicijom?

Trenutno se čeka odluka Suda BiH o tome hoće li Čečenki biti produžen ekstradicijski pritvor, nakon ročišta održanog 6. novembra.

Sud BiH je u oktobru odlučio da Khadisova ostane u pritvoru do 7. novembra, odbivši zahtjev njenih advokata da bude puštena na slobodu uz garancije o smještaju.

U međuvremenu, Sud BiH je zatražio i dodatnu dokumentaciju od Rusije o optužbama koje se Khadisovoj stavljaju na teret, a iz ruskog tužilaštva je dostavljena 1. novembra.

Ona se na ročištu 6. novembra pojavila u pratnji sudskog policajca, s lisicama na rukama.

Obraćajući se kroz suze, kazala je da nikada nije bila u Siriji i da ne razumije zašto joj se takve optužbe stavljaju na teret.

“Jedino što pokušavam je da preživim i sačuvam živote svoje djece”, kazala je.

Ispričala je i da je preživjela zlostavljanja u Čečeniji, te da je silovana. Za zlostavljanje je optužila i bivšeg muža.

“Tim ljudima nije problem uraditi bilo šta i da za to ne snose odgovornost”, kazala je na ročištu pred Sudom BiH.

Različite optužbe

Na ročištu pred Sudom BiH, 6. novembra, moglo se čuti da je zahtjev za azil za Selimu Khadisovu zvanično podnsen 1. novembra, odnosno na dan kada je Rusija dostavila dopunjenu dokumentaciju o razlozima zbog kojih traži njeno izručenje.

No, u organizaciji “Vaša prava”, koja je zastupa u tom procesu, kažu da je postupak u toku, ne želeći iznositi više detalja.

Tužilaštvo BiH zatražilo je, pak, 4. novembra od Suda BiH produženje ekstradicijskog pritvora i da utvrdi da postoje pretpostavke za njeno izručenje Rusiji.

Odluku o izručenju donosi Sud BiH, a potvrđuje ili odbija Ministarstvo pravde BiH. Ukoliko je zahtjev za azil podnesen, do okonačanja tog procesa ne može doći do izručenja.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH su za RSE rekli da zakonska rješenja propisuju prioritetno postupanje s tražiteljima azila kojima je ograničeno kretanje, kao i s maloljetnicima, samohranim roditeljima s maloljetnom djecom, licima koja su mučena, silovana, izvrgnuta drugim oblicima fizičkog ili psihičkog nasilja, trudnicama, starijim licima, bolesnim licima i licima sa duševnim smetnjama i licima s invaliditetom.

Advokat zatvorene žene, Emir Gazić, tvrdi da Rusija nije dostavila niti jedan dokaz da je Khadisova bila u Siriji i da je riječ o “zloupotrebi i Interpola i svih mogućih resursa”.

On je i na ročištu kazao da je 2015. pobjegla iz Rusije u Tursku, te da je do dolaska u BiH boravila u Istanbulu i radila kao čistačica.

Odbrana Khadisove, također, ističe da se ruske optužbe iz međunarodne potjernice razlikuju od onih koji su naknadno dostavljeni u dokumentu Sudu BiH.

U prvobitnom zahtjevu za izručenje Rusija je, kako tvrdi Gazić, navela da je Khadisova u Siriji bila vojnik i da je sudjelovala u obukama za ratovanje, dok kasnije tvrde da je radila u kuhinji i sanitetu za ISIL.

Sarajevski advokat upozorio je da u BiH ima najstroži mogući tretman, jer je u zatvorena i odvojena od troje maloljetne djece.

“Postavlja se pitanje da li to zaslužuje. Ovdje država pokazuje mišiće na Selimi. No, ako bude izručena Rusiji ubit će je, sto posto”, kazao je na ročištu 6. novembra.

Khadisova je s troje djece u Bosnu i Hercegovinu ušla sa falsificiranim dokumentima koje je kupila u Turskoj, rečeno je na ročištu.

“Nije sporno da je imala takve dokumente. Žena bježi ispod noža”, kazao je advokat i ustvrdio da su Čečenku zlostavljale moćne osobe bliske režimu Ramzana Kadirova, autokratskog vladara Čečenije, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

No, Tužilaštvo BiH ostaje pri zahtjevu za ekstradicijski pritvor i izručenje Khadisove Rusiji.

Tužilac Nedim Ćosić na ročištu je rekao da se produženje pritvora traži zbog straha od bjekstva kojim bi pokušala izbjeći izručenje Rusiji.

Stakleni zid između majke i djece

Djeca su od Khadisove udaljena u BiH oko tri sata vožnje i to je ono što je posebno pogađa, kazala je u intervjuu novinarki Radija Slobodna Evropa sa Sjevernog Kavkaza, koja ju je posjetila u pritvoru u Tuzli.

Da nikada nije bila u Siriji, ova Čečenka je ponovila i tokom razgovora za RSE.

“Nikada nisam bila u Siriji. Nisam imala pojma da su me u odsustvu napravili bombašicom. Provela sam nekoliko godina u Turskoj, a lokalne vlasti i moje komšije nisu imale pritužbi na mene”, ispričala je.

Iz Kuće za ljudska prava iz Banjaluke, organizacije koja joj pruža podršku u procesu pred bh. pravosuđem, kažu da je u pritvoru vidjela djecu samo preko zatvorskog stakla.

“Prošlo je gotovo mjesec prije nego što im je konačno dozvoljeno da je vide. Nakon trosatne vožnje, dato im je 15 minuta da budu u blizini majke, odvojeni debelim staklom. Mogli su da čuju njen glas kroz žicu, ali nisu smjeli da je dodirnu ili drže”, ispričala je Tea Pokrajčić, predstavnica ove organizacije, za RSE.

Očekuje da će postupak u kome je zatražen azil zaštititi Khadisovu od izručenja i ističe kako je slučaj ove Čečenke primjer opasnosti sa kojima se suočavaju žene u Sjevernom Kavkazu.

“Nakon što je konačno pobjegla iz Čečenije sa svojom djecom u Tursku, porodica njenog prvog muža, navodno povezana s režimom Kadirova, je, čini se, orkestrirala izmišljene krivične prijave kako bi prisilila njen povratak”, navela je Pokrajčić.

Peticija za oslobađenje

Hapšenje Khadisove brzo je postalo poznato među čečenskom dijasporom.

U Austriji je održan i protest ispred Ambasade BiH protiv njenog izručenja Rusiji, a aktivisti za ljudska prava iz nekoliko zemalja traže njeno oslobađanje.

Amina Larsson, predstavnica švedske organizacije za ljudska prava “Vayfond”, pomaže Khadisovoj i da napiše pritužbu INTERPOL-u da se radi o nezakonitoj potjernici koju bi trebalo ukloniti.

Prema njenim riječima, pozicija Khadisove je vjerodostojna, jer je ruska optužnica protiv nje jedna u nizu od desetak slučajeva koje Rusija pokreće protiv progonjenih ljudi.

“Uklanjanje sa INTERPOL-ove potjernice je veoma duga procedura. Stoga ne treba očekivati brzo skidanje sa potjernice. Sada o Khadisovoj sudbini odlučuje ekstradicijski sud u BiH. Ali, ovo nije najprosperitetnija zemlja i zakon tu ne preovladava uvijek”, riječi su Larsson.

Rusija je proteklih godina optužena da zloupotrebljava INTERPOL-ove crvene potjernice za hapšenje političkih protivnika.

Crvene potjernice omogućavaju policijama u 196 država članica te organizacije da surađuju u hapšenju i izručenju osobe koju traže vlasti u jednoj zemlji ili međunarodni sud.

Vijeće Evrope je u rezoluciji iz aprila 2017. potvrdilo da su neke države proteklih godina zloupotrijebile Interpol u političke svrhe, za suzbijanje slobode izražavanja ili za progon političkih protivnika u inostranstvu.

Podaci Antiterorističke komisije Groznog, glavnog grada Čečenije, govore i o Khadisovoj kao osobi koja je napustila dom radi pridruživanjem ekstremističkim grupama u inostranstvu.

Selima Khadisova jedna je od nekoliko ruskih državljana iz Čečenije koji su u BiH došli bježeći od, kako kažu, progona u svojoj zemlji ili mobilizacije za rat u Ukrajini.

Ranije, krajem 2022. godine, grupa od 20-ak stanovnika Čečenije stigla je krajem 2022. u Sarajevo, tvrdeći da žele izbjeći mobilizaciju i slanje na ukrajinsko ratište.

Planirali su ući u Hrvatsku i nastaviti put dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.

No, iz Granične policije BiH su tada saopćili da “zloupotrebljavaju bezvizni režim”, te da ne ispunjavaju uvjete za ulazak u BiH. Nakon toga su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Za dolazak u BiH ruskim državljanima nisu potrebne vize, s obzirom na to da BiH i dalje sa tom zemljom primjenjuje bezvizni režim, prema Sporazumu iz 2013. godine.

Zbog napada na Ukrajinu, Evropska unija je u septembru 2022. ponovo uvela vize Rusima, koji su od 2007. imali olakšan ulaz u Uniju.

Nakon toga, nekoliko puta je od vlasti BiH tražila da politiku usklade s viznom politikom EU.

No, bezvizni režim s Rusijom do danas nije ukinut zbog protivljenja predstavnika vlasti iz Republike Srpske, predvođenih Miloradom Dodikom, proruskim liderom tog bh. entiteta.

Suradnja na tekstu Lydia Mihalčenko (Radio Slobodna Evropa Sjeverni Kavkaz)