Sigurnosni izazovi, globalna trgovina, ekonomska budućnost, energetska opstojnost – ključne su teme o kojima promišljaju čelnici europskih država u svjetlu povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Što će Trumpov novi predsjednički mandat donijeti Europi jedna je od tema dvodnevnog sastanka Europske političke zajednice i Europskog vijeća u Budimpešti, a o tome, kao i razlozima Trumpove pobjede, večeras se raspravljalo i u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.
Dario Hrebak (HSLS) rekao je da će se Trumpovim dolaskom sigurno promijeniti odnos Amerike prema NATO-u.
– A, iskreno, i ne zamjeram. Kad smo svi za istim stolom i kad svi za tim stolom uživamo plodove tog stola, jedan plati, druga tri ne plate – to je nemoguće, to je neodrživo, rekao je Hrebak.
Među ostalim je rekao kako Hrvatskoj treba NATO, dok NATO itekako može bez Hrvatske. Rekao je da Hrvatska neće imati velikih problema jer ulaže dosta, ali da su ostale članice NATO-a to zanemarivale, pogotovo velike europske zemlje.
– Tu će Trump, što je rekao u kampanji, sigurno inzistirati na tome da se Europa više ne može ponašati na način da im Amerika osigurava zaštitu, a da Europljani to nisu spremni platiti, rekao je Hrebak.
Zvonimir Troskot (Most) rekao je da je Trump u prvom mandatu pokazao kako nije sklon multilateralnim zajednicama i forumima.
Rekao je i da je bojazan svih u sigurnosnoj arhitekturi što će Trumpov mandat značiti za Ukrajinu, a podsjetio je da je u prvom mandatu povukao američku vojsku iz Sirije unatoč ratnom stanju.
– Na isti takav način može to napraviti u Ukrajini, jer je to radio. Samom činjenicom da je to i navijestio nije nemoguće da će u jednom trenutku početi smanjivati pomoć prema Ukrajini, rekao je Troskot.
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) rekao je da je i prije Trumpove pobjede bila jasno da Amerika i Europa nemaju potpuno jednak interes oko rata u Ukrajini.
– Međutim, jasno je također i da će se i unutar NATO-a, ali i transatlantskoj suradnji pokušati naći načina da ti naši odnosi s Amerikom ostanu dobri, da ostanu bliski, ne samo u području obrane, nego i u jednom širem gospodarskom smislu, rekao je Ressler.
Dodao je da je Europi potrebno da sa zdravim, pametnim gospodarskim politikama uspije igrati sve žešću globalnu ekonomsku utakmicu.
“Siromašni izabrali čovjeka koji je poster najgoreg kapitalizma”
Govoreći o razlozima Trumpove pobjede, odnosno poraza demokrata, Sandra Benčić (Možemo!) rekla je kako je za sve stranke od centra nalijevo važno reći da su greške napravljene u SAD-u, ali i u mnogim europskim zemljama, zanemarivanje utjecaja ekonomskog raslojavanja društva, povećanja nejednakosti i činjenice da oni koji žive od rada imaju sve manje ukupnog bogatstva, a da se bogatstvo koncentrira kod nekolicine.
– Paradoksalno, posljedice su takve da je najveći broj onih koji najmanje zarađuju i koji su najsiromašniji izabrao čovjeka koji je poster najgoreg kapitalizma, a to je Donald Trump, rekla je Benčić, dodajući da će Trump nizom mjera udariti upravo na najsiromašnije.
Rekla je kako ne može reći da bi program demokrata adekvatno adresirao spomenute probleme i da ne bi radikalno poboljšao situaciju, ali da će je Trumpov radikalno pogoršati.
Hrebak je rekao da je Trump došao do ušiju birača za koje nikad ne bi mogli vjerovati da bi glasali za njega, poput Hispanoamerikanaca i Afroamerikanaca.
– Oni su glasali za nekog tko može riješiti njihove osobne probleme, na mikrorazini, dodao je.
Govoreći o tome što zamjera demokratima, rekao je kako kao liberal, na globalnom planu, još uvijek pamti “sramotno” povlačenje američke vojske iz Afganistana, a što se lokalnog plana tiče rekao je kako Amerikanci vrlo vjerojatno dugo nisu ovako loše živjeli.
“Neće doći do trgovinskog rata”
Troskot smatra da neće doći do trgovinskog rata između SAD-a i Europe koji je, kako je rekao, bio za Trumpova prvog mandata.
– Niti Europi, niti SAD-u ne paše sada trgovinski rat, rekao je Troskot.
– Na globalnoj razini dolazi do dedolarizacije financijskog sustava, što znači da bi, kada bi on nametnuo carine u ovom trenutku, došlo do velike potražnje ili eura ili nedolarskih valuta na istoku svijeta, dodao je.
Ressler je izrazio nadu da će Europa uspjeti doći do malo više konsenzusa o potrebi snažnije, asertivnije politike koja će voditi računa i o sigurnosti i obrani, o rješavanju pitanja migracija, ali i o tome da konkurentnost nije nešto loše, već da nam je nužna.
“Zadnji poziv za buđenje Europe”
Benčić je rekla kako je jako važno da se sada na razini EU-a dogovorimo kakvu Europu želimo i da više nikada ne bude energetska ovisna o Rusiji, a sigurnosno o SAD-u, dok je Ressleru – koji je hvalio Europsku pučku stranku, kojoj HDZ pripada – poručila kako je vođa te politike desetljećima bila upravo nekadašnja kancelarka Njemačke Angela Merkel, također iz EPP-a.
Na pitanje hoće li Trump razjediniti europske čelnike Hrebak je odgovorio niječno.
– Ali definitivno, ovo je zadnji poziv, ali zadnji poziv za buđenje Europe, rekao je.
– Morat će Europa puno konkretnije, jasnije politike isporučivati, a ne samo pričati o njima, dodao je.
Troskot je osudio “krive migracijske politike”, kao i vođenje “lažnom mantrom zelene tranzicije, koja zapravo ne postoji jer je to nemoguće provesti”.
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings