Ministar Primorac za HRT: Zašto je “A” kreditni rejting RH dobar za građane

Premijer Andrej Plenković danas je rekao kako je Vlada, ulaskom Hrvatske među zemlje kojima je kreditni rejting u najvišoj “A” kategoriji, ispunila jedan od svojih ciljeva u ovom mandatu. Također  je rečeno da je to dobra i korisna vijest i za hrvatske građane. Ministar financija Marko Primorac u središnjem je Dnevniku HTV-a objasnio zašto je to i za njih dobra vijest.

– Prije svega bih rekao da je ovo doista povijesni iskorak i kratko bih samo podsjetio kako je Hrvatska prije nepunih samo desetak godine imala vrlo tešku financijsku situaciju. Bili smo i u proceduri prekomjernog proračunskog manjka i u proceduri makroekonomskih neravnoteža, a kreditni rejting je bio praktički na neinvesticijskoj razini. To znači da su svi oni koji su željeli ulagati u Hrvatsku, posuđivati Hrvatskoj novce u kontekstu javnoga zaduživanja, imali određene rezerve. U nepunih desetak godina ostvarili smo u tom smislu doista povijesni iskorak, istaknuo je Primorac.

Dodao je kako se povećanje kreditnog rejtinga na ovu jako visoku razinu u smislu nekakvih koristi može podijeliti na tri segmenta.

– Jedan je korist za državu, koji se naravno onda prelijeva i na korist za građane i na korist za gospodarstvo. Kada govorimo o koristi za državu u smislu javnog duga morate znati da što je kreditni rejting veći to je i povjerenje ulagača, povjerenje investitora i povjerenje kreditora veće pa onda traže manje prinose, odnosno troškovi države su manji. Primjerice na razini ove godine rashodi za kamate su na razini od oko 1,4 milijarde eura. To je otprilike oko 1,5% BDP-a. U 2015. godini primjerice rashodi za kamate su bili oko 3,5% BDP-a. Kada bi rashodi za kamate ove godine bili na razini od 3,5% BDP-a, to bi značilo da bi morali još milijardu i pol minimalno rashoda za kamate plaćati, a to znači da ne bi mogli niti povećavati plaće, niti povećavati mirovine, niti socijalne naknade, druga davanja, pojasnio je Primorac.

Naveo je da kada se govori o koristima za građane u smislu rashoda koji se financiraju iz državnog proračuna, država ima na raspolaganju milijardu i pol eura za nekakve druge projekte, razvojne projekte, ulaganja u investicije, infrastrukturu…

– Kada govorimo o koristi za gospodarstvo, dakle za poduzeća, tu onda naravno se radi ponovno o povećanom povjerenju investitora, kreditora, pa onda i poduzeća. Na neki način imaju koristi od tog visokog kreditnog rejtinga države. Ja bih čak rekao da se radi jednim dijelom i o javnom dobru. Dobar kreditni rating predstavlja de facto nematerijalno javno dobro, koje mogu koristiti i poduzeća, i građani, i država kao takva, naglasio je Primorac.

Istaknuo je kako je to snažan signal i potencijalnim ulagačima, stranim investitorima.

– Hrvatska je već sada na razini izravnih stranih ulaganja, primjerice u ovoj godini, od oko 4 milijarde eura. Radit će se o doista rekordnom iznosu. Nove investicije, nova ulaganja, otvaraju i nova radna mjesta. Koristi su evidentne i za poduzeća, i za građane, i za državu u cjelini, izjavio je ministar Primorac.

Ovim tempom na 100% prosjeka EU do 2035. godine

Ministar Primorac odgovorio je i na pitanje, s obzirom na to da sada Hrvatska ima kreditni rejting kao Slovenija, Portugal pa čak i bolji od Španjolske i Italije te su u tim zemljama i plaće i mirovine veće, koliko će trebati vremena da se to iskoristi te da se smanji taj zaostatak u standardu za građanima u tim zemljama.

Istaknuo je kako je cilj i ambicija smanjiti zaostatak u što kraćem vremenskom roku. 

– Trudimo se kroz povećanje standarda građana, na različite načine, i kroz povećanje plaća i mirovina i ostalih davanja, ali općenito standarda i stvaranja preduvjeta za bolje plaćena radna mjesta, činiti taj iskorak što brže. Mi dostižemo ubrzano prosjek razvijenosti EU, međutim to je proces koji je dugotrajan, rekao je.

Dao je i primjer kada bi stopa rasta Republike Hrvatske, koja je za ovu godinu na razini od 3,6% i četiri je puta veća od prosjeka za EU i eurozonu koji su na razini od oko 1%, takva bila i ubuduće.

– Kada bi prosjek EU i eurozone nastavio rasti 1%, a Republika Hrvatska primjerice 3,6%, nama bi trebalo oko 11 godina da dosegnemo taj prosjek u potpunosti, da budemo do 100% prosjeka. To bi bilo 2035. godine. To je jedno vremensko razdoblje koje zahtijeva i angažman i trud svih dionika u tom procesu, pojasnio je Primorac.

Pohvalio je državnu administraciju.

– Ovaj kreditni rejting je, naravno, prije svega, odraz kvalitete upravljanja javnim financijama, ali isto tako, kako se pomičete na toj skali kreditnih rejtinga prema gore, ocjenjuju se dominantno i druge varijable, drugi kriteriji, primjerice kvaliteta institucija. Mi smo tu prilično dobro pohvaljeni u smislu iskorištavanja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dakle, svi dionici i sva ministarstva, naravno, velika pohvala je ovo i gospodarstvu i građanima, naglasio je Primorac.

O novim trezorskim zapisima

Jučer se krenulo u peto izdanje trezorskih zapisa. Ministar Primorac danas je rekao da država nema potrebe za zaduživanjem. Stoga je pojasnio zašto se onda ide na još jedno izdanje trezora.

Interes građana prvog dana za “trezorce” je jako dobar, oko 3.000 građana uplatilo je trezorske zapise prema posljednjim dostupnim informacijama u iznosu od oko 130 milijuna eura, a dosta građana je i reinvestiralo.

– Ono što je bitno istaknuti, zbog čega ovo činimo je dominantno zbog toga što želimo transformirati strukturu javnoga duga na način da što više javnoga duga bude u rukama građana, odnosno da građanima omogućimo prinos koji bi inače omogućili poslovnim bankama, pojasnio je Primorac.

Naglasio je kako su kroz izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa do sada oko 200 milijuna eura kamata, koje su inače bile namijenjene za institucionalne investitore, uputili hrvatskim građanima, povećavajući na taj način njihovu realnu kupovnu moć.

– Cilj nam je i ambicija i dalje to činiti. Mi ćemo vidjeti kakav će biti interes i kod ovoga izdanja trezorskih zapisa. U svakom slučaju sva sredstva koja budemo prikupili, iskoristit ćemo za otplatu kredita koje imamo s poslovnim bankama i s kreditnim institucijama. Zamijenit ćemo dug prema kreditnim institucijama s dugom prema građanima kako bismo proslijedili građanima kamatnu stopu, odnosno prinos od 3,15%, a ne kreditnim institucijama, naveo je Primorac.

Državni proračun za 2025. godinu

Idući tjedan ministar Primorac predstavit će na Vladi državni proračun za iduću godinu. Na pitanje hoće li on biti konzervativan, s naglaskom na ono što državni proračun i mora osigurati, a to su prije svega plaće i mirovine, ili će biti prostora za nova ulaganja, nove projekte, demografske mjere i obranu Primorac je rekao kako se mora kontinuirano, osim vođenja računa o stabilnosti javnih financija, voditi računa i o potrebama građana, gospodarstva, države i državne infrastrukture u cjelini.

– U tom smislu svakako ćemo zadržati kontinuitet stabilne fiskalne politike, pozicije javnih financija, držat ćemo razinu deficita konsolidirane opće države svakako ispod 3% i težiti daljem smanjenju javnoga duga u BDP-u. U smislu izdvajanja povećavat će se određene naknade, o tome je već bilo riječi u smislu sektora demografije i tu ćemo svakako posvetiti posebnu pažnju, kao i ulaganje u infrastrukturu, dodao je Primorac.

Što se tiče obrane rekao je da je nekoliko bitnih projekata, od sustava Himars do tenkova Leopard.

– Ima jako puno projekata gdje Hrvatska mora jednostavno izdvojiti određena sredstva kako bismo osigurali stabilnost i sigurnost u narednom razdoblju, istaknuo je završno Primorac.