Dulibić: U godini kad povećavamo značajno plaće imamo štrajk

Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata Zajedno, Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva i prof. dr. sc. Davor Vagić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” u Zagrebu gostovali su u emisiji HTV-a “Otvoreno” te govorili o štrajku zdravstvenih djelatnika.

Krunoslav Kušec rekao je kako je većina članova Sindikata Zajedno stupila u štrajk.

– Nekoliko tisuća u 58 zdravstvenih ustanova u cijeloj Republici Hrvatskoj. Radi se približno o brojci od 3.500 članova, dodao je.

Davor Vagić rekao je kako KBC “Sestre milosrdnice” u Zagrebu broji 4 tisuće zaposlenika, od toga su 53 člana sindikata stupili u štrajk.

– KBC “Sestre milosrdnice” u najvećem dijelu je potpuno normalno funkcionirao. Nismo otkazali nijedan operacijski zahvat, sve laboratorijske pretrage su napravljene i laboratorij je radio normalno. Na radiologiji je bio manji zastoj i radiološkoj dijagnostici. Drago mi je da je i radioterapija provedena kod naših pacijenata. Nadamo se da će razum prevladati i da naši onkološki i pedijatrijski pacijenti tijekom ovoga štrajka neće biti ugroženi, rekao je. 

Tomislav Dulibić naglasio je kako su svi pregledi obavljeni. 

– Liječnici koji su nositelji djelatnosti nisu u štrajku i medicinske sestre nisu u štrajku. U štrajku su djelatnici koji rade određenu dijagnostiku, negdje zbirno 95 magnetskih rezonanci nije odrađeno koje su trebale biti odrađene, stotinjak mamografija, 50-ak CT-a i dvjestotinjak laboratorijskih pretraga. Ukupno od 34 akutne bolnice u 25 bolnica je sve odrađeno, rekao je.

Rano otkrivanje bolesti

Od danas počinju i preventivni pregledi za osobe starije od 40 godina koje u posljednje dvije godine nisu bile na pregledu kod svojeg izabranog liječnika. Odaziv u pilot-fazi nije bio dobar – samo 10-ak posto.

Dulibić je rekao kako su u reformi zdravstva odlučili staviti naglasak na prevenciju, na rano otkrivanje bolesti.

– Ako čovjek nije bio dvije godine kod doktora, imali smo situaciju u pilot-projektu, da preko 70% pacijenata koji su se pojavili na tom pregledu ima određene kronične nezarazne bolesti, kao što je povišeni visoki tlak, povišeni šećer, povišene masnoće u krvi i oni moraju biti regulirani. Znači moraju uzimati onda pripadajuću terapiju. To je cilj preventivnih pregleda, a ne da dođemo u situaciju da ljudi imaju 10 godina neprepoznate određene kronične bolesti i da nastane ozbiljan zdravstveni problem. To je cilj, rekao je.

Jasna Karačić Zanetti istaknula je kako je najveći problem u ovome što su pacijenti dobili kontradiktorne informacije. 

– Sindikati su rekli da pacijenti neće moći obaviti svoje zdravstvene usluge koje su trebali, a s druge strane ministarstvo je reklo da nitko neće od pacijenata biti oštećen i oni su se našli u toj jednoj neizvjesnosti i nisu ni sami znali da li moraju otići u bolnicu ili neće otići. Kad bi zvali na telefon, ne bi im nitko znao odgovoriti na to pitanje. Moramo znati da nisu svi iz velikih gradova gdje se bolnice i nalaze, nego putuju možda i po sat vremena, putuju s otoka, sa sela i da za njih to sigurno nije jednostavna situacija. Ako su čekali magnetnu rezonancu godinu dana ili više i došli su na svoj termin koji su jedva i dočekali, onda možete zamisliti koja je to doza nepravednosti prema tim pacijentima koji su toliko dugo čekali na svoj termin i tko zna kada će opet doći na red. To je najgora moguća situacija za pacijente, vrlo nepravedna i nanosi se šteta pacijentima, rekla je Karačić Zanetti te nastavila:

– Možda i neće biti moguće nadoknaditi cijeli ovaj sada proces s obzirom na to da znamo koliko se čeka dugo, pogotovo na radiološke pretrage i ovo je sad zaista jedan ozbiljni problem i može eskalirati do toga da neki pacijenti neće uopće moći ostvariti zdravstvenu zaštitu u javnom zdravstvenom sustavu, nego će biti primorani ići privatno, platiti to iz svoga džepa, a za to neće dobiti refundaciju troška, što je zaista jedan veliki problem za njih i ovo treba zaustaviti što prije da nitko ne bude ugrožen jer zaista i pravna osnova je vrlo upitna, naglasila je.

Kušec je rekao kako su istiniti navodi da je povećanje u zdravstvenom sektoru bilo oko 30 posto.

– To je postotak, a srednja stručna sprema, viša stručna sprema dobile su povećanje 50 do 70 eura. To su ljudi koji drže zdravstveni sustav. Osnovna plaća radiološkog tehnologa, laboranta, farmaceutskog tehničara i medicinske sestre je 1300 eura. Možete zamisliti koja je to odgovornost. Želimo da nam se pravedno vrednuje i da nam se ispravi ta anomalija koja je uvedena u uredbu. Došlo je do velikih odstupanja između sektora. Visoka stručna sprema na visokoj plaći je dobila još više, a mi smo se približili 50 do 70 eura što se tiče osnovne plaće, rekao je. 

Tomislav Dulibić rekao je kako bi povećanje osnovice za 20 posto plus koeficijenti u cijelom sustavu koštali vjerojatno oko 2 milijarde eura.

– Ove smo godine povećali plaće preko 30 posto. Tu su koeficijenti i osnovica. U dva mandata naše Vlade plaća je rasla preko 100 posto. U trenutku kad u toj godini povećavamo značajno plaće imamo štrajk, rekao je.   

Kušec: Dajte nam neki konkretni rok kad će se nepravilnosti ispraviti

Krunoslav Kušec naglasio je kako od ožujka ove godine ukazuju na anomalije i šalju dopise na koje nitko nije odgovarao ni zvao na sastanak.

– Tek na postupku mirenja, Vlada Republike Hrvatske nas je pozvala, ali ništa nije riješeno. Ne tražimo da se to napravi danas ili sutra. Spremni smo pričekati. Dajte nam neki konkretni rok kad će se nepravilnosti ispraviti i kad će se naša struka više vrednovati, rekao je.

Dulibić: Vlada cijelo vrijeme vodi socijalni dijalog sa svim sindikatima

Tomislav Dulibić je odgovorio kako aktualna Vlada cijelo vrijeme vodi socijalni dijalog sa svim sindikatima.

– Imamo novi Zakon o plaćama u javnim i državnim službama i nove uredbe. Imamo formirano vijeće za praćenje te uredbe. Cijelo vrijeme se govori kako treba poštivati zakonsku proceduru. Mora proći procedura, vijeće i vrednovanje, dodao je.

Kušec se nadovezao kako je vijeće za praćenje i rast plaća već jednom zasjedalo i ništa nije doneseno.

– Sad će opet zasjedati, ne znate ni kada. I što nakon toga? Otvara se radna skupina koja na tome može raditi mjesecima i godinama, vjerojatno do sljedećih izbora. Vremena nema, ljudi iz sustava zdravstva odlaze. Ogroman je manjak medicinskih sestara, radioloških tehnologa, laboranta, djelatnika u sanitetskom prijevozu i farmaceutskih tehničara. Ljudi bi ostali u zdravstvenom sustavu da su zadovoljni s plaćom. Potrebna je dobra plaća, više djelatnika u javnom zdravstvenom sustavu i bolja skrb za pacijente, naglasio je.

Vagić: Nadam se da će se štrajk vrlo brzo završiti

Davor Vagić smatra da nakon uredbe koju je Vlada Republike Hrvatske donijela, KBC “Sestre milosrdnice” nema problema s brojem medicinskih sestara te da su poželjni u tom dijelu.

– Ovo je bilo definitivno jedno od najvećih povećanja u zdravstvu. Kad se radi takva velika uredba moguće su manje nepravilnosti. Tu mora biti dijalog. Naši pacijenti ne smiju patiti zbog toga. Iskreno se nadam da će štrajk vrlo brzo završiti da ne bi došlo do većih problema. Apeliram sindikate da se vrate za stol i da bude taj razgovor. Mi ćemo napraviti sve da sustav funkcionira, ali trebaju nam svi djelatnici, rekao je Vagić.

Karačić Zanetti: Važno je govoriti o zdravstvenoj pismenosti

Jasna Karačić Zanetti dotaknula se preventivnih pregleda.

– Važno je govoriti o zdravstvenoj pismenosti. To je važno da se osoba uputi na vrijeme obaviti preglede koje treba. Pacijente uvijek treba motivirati da odu kod liječnika, pogotovo kad je riječ o preventivnim programima, rekla je.

Vagić je rekao kako dobra anamneza i status omogućuju 70-80 posto dijagnoze.

– Preventivni pregledi su dio reforme zdravstva, ali su i ogroman iskorak. Nismo ni svjesni koliko je to veliki iskorak. Bit je da ljude pozovete, da napravite prvi inicijalni pregled i onda vidite treba li daljnja obrada. To je vrsta prevencije, rekao je.

Krunoslav Kušec naglasio je kako je vrlo važna prevencija kako bi liječenje bilo što uspješnije.

– Cijeli postupak organizacijski treba dobro posložiti. Treba osigurati dovoljan broj osoblja kako bi taj preventivni program funkcionirao, dodao je.