Knjige u BiH bez ‘matičnog broja’ zbog blokade državne biblioteke

Gotovo dvije godine trebalo je književniku Jasminu Agiću da završi roman “Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena”. Uslijedile su višemjesečne izdavačke pripreme, isplanirana je i promocija, a sve je stalo kad je saznao da knjiga ne može biti objavljena.

Izdavanje knjiga i časopisa u Federaciji BiH, jednom od entiteta u državi, nije moguće već mjesec, zbog blokiranog rada krovne nacionalne biblioteke u Bosni i Hercegovini.

Uslijed teške financijske situacije i neriješenog statusa, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH obustavila je početkom oktobra rad s korisnicima.

Time je zaustavljeno i izdavanje međunarodnih standardnih brojeva bez kojih knjige i časopisi ne mogu biti objavljeni.

“Sve dovedete do kraja i sad je sve zakočeno. Publika je na društvenim mrežama birala naslovnicu. Ljut sam i povrijeđen, jer je uloženo mnogo vremena i rada”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Agić, koji je autor nekoliko knjiga proze i eseja.

Promocija njegovog romana bila je simbolično planirana za 25. novembra, kada se u BiH obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH tokom Drugog svjetskog rata.

“Dakle, jedna frustrirajuća situacija. Godinama masa nekih političara prima plate da probleme rješavaju, a oni se multipliciraju”, ističe Agić.

Uz nacionalnu Biblioteku čije je sjedište u u Sarajevu, u Banjaluci djeluje Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.

Ona od 1999. godine obavlja funkciju nacionalne biblioteke u tom entitetu u BiH.

Ove dvije institucije BiH izdaju međunarodne standardne brojeve neophodne za izdavanje knjiga (ISBN).

Certifikat za dodjelu međunarodnih brojeva za časopise (ISBN) ima samo Nacionalna i univerzitetska biblioteka u BiH.

Almir Šuvalić, iz Zajednice izdavača i nakladnika u BiH, objašnjava da trenutno u BiH ne može biti izdan nijedan novi časopis, a u Federaciji BiH ni knjige.

“Konsenzusa nema, jer imate snage koje ne žele ništa što se veže za državnost BiH, iako je NUB jedna od najbitnijih institucija od značaja za državu”, kazao je.

Šuvalić je na društvenim mrežama prije nekoliko dana objavio upozorenje da bi nestankom NUB-a bio ugušen “bosanski, ali i hrvatski i srpski jezik”.

“Pojedinci oko i u Vijeću ministara misle da brane svoje narodne interese, ali ih istovremeno ne zanima da svaki od njihovih naroda u NUB-u BiH ima neprocjenjivu zbirku djela i da će ona biti uništena jer više neće biti nikoga da čuva”, naveo je.

Paraliziran naučno-istraživački rad

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH osnovana je 1945. godine, a u njenom posjedu su i specijalne zbirke koje su 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH.

Ona je i sjedište Virtualne biblioteke BiH, koja je dio COBISS-a kao funkcionalne mreže koja povezuje biblioteke.

Amila Ždralović, profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kaže za RSE da problemi Biblioteke pogađaju kompletnu univerzitetsku zajednicu, jer čine nedostupnom njenu građu i otežavaju izbor u akademska zvanja.

“Ne možemo objaviti djela i istraživanja i to paralizira naš naučno-istraživački rad. Imamo opciju da objavljujemo u nekom časopisu vani, ali kako se to onda reflektira na stanje naših časopisa. Postavlja se i pitanje ko će nam čuvati svu tu građu i da li će biti dostupna, a veoma je važan u procesu istraživanja”, kaže Ždralović.

Do blokiranja izdavačke djelatnosti doveli su problemi koji su se u Biblioteci gomilali gotovo tri decenije, zbog čega je prije mjesec bila primorana obustaviti rad s korisnicima.

Vlasti u BiH godinama nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da je budžetski financiraju. Opstajala je, uglavnom, prijavljujući se na javne pozive institucija na raznim nivoima vlasti.

Trenutno je bez direktora, upravnog i nadzornog odbora, koje nema ko da imenuje. Oko 40 zaposlenih mjesecima nije primilo plaće i tvrde da je pitanje dana kada će im biti isključena i električna energija.

Za rad Biblioteke na godišnjem nivou je potrebno 1,35 miliona maraka (oko 600.000 eura), a posljednjih mjeseci novčanu pomoć obećali su im iz brojnih nivoa vlasti.

No, uposleni u Biblioteci očekuju sistemsko rješenje koje bi omogućilo imenovanje upravljačkih struktura, što do sada nije ponuđeno.

Dragana Bogdanović, uposlenica bibliografskog odjeljenja, ističe da se radi o posljedicama nebrige o toj ustanovi.

“Pitanje je i da li ćemo moći obnoviti članstvo u svim međunarodnim agencijama i naučnim bazama. Bez novca i upravljačkih struktura to je teško. Nacionalna i univerzitetska biblioteka je fundament svake države, a u BiH se urušava”. kaže Bogdanović.

‘Zločin nad kulturom'

Problemima zbog neriješenog statusa NUB-a pogođene su i izdavačke kuće koje se moraju boriti da pridobiju autore, kao i da ih sačuvaju u trenutnim okolnostima.

“Što je za čovjeka matični broj, to je za knjigu ISBN. Mislim da je ovo neka vrsta zločina nad pismenošću i kulturom, a ovima u nije bilo u interesu da to rješavaju. Uvijek možemo reći da je kriva RS (Republika Srpska), ali nije se ni posao iz Federacije BiH radio kako treba”, kaže za RSE Nermin Ormanović, urednik u izdavačkoj kući u Zenici.

Njegova izdavačka kuća ima pet knjiga pripremljenih za objavljivanje, ali je sve zaustavljeno.

“Trenutno se ISBN može dobiti u RS-u. Oni su na neki način odvojeni, imaju svoju nacionalnu biblioteku. No, za izdavače iz Federacije je teško moraš imati nekog ko djeluje na teritoriji tog entiteta”, kaže on.

Kako ističe, ni autori često ne razumiju razloge zbog kojih njihova knjiga ne može biti objavljena. Neki od njih pokušavaju pronaći izdavače izvan BiH, dok se pojedinci, ako kaže, okreću rješenjima “koja nisu ni pravno regulirana”.

“Bez ISBN-a knjigu neće objaviti nijedna ozbiljna izdavačka kuća, jer je to pravno falsifikat”, naglašava.

Tražeći rješavanje svog statusa, radnici su proteklih mjeseci izlazili na protestne šetnje.

O načinima rješavanje statusa Biblioteke njeni radnici mjesecima pregovaraju s predstavnicima vlasti u BiH, a o svemu su informirali i Ured visokog predstavnika (OHR).

Rješenje za sedam institucija od značaja za državu, traži i Evropska unija. U posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno je da vlasti moraju pronaći trajno rješenje za njihov status i financiranje.

Oko dva miliona knjiga, publikacija i dokumenata nestalo je iz fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke krajem augusta 1992, kada je zapaljena sarajevska Vijećnica tokom granatiranja s položaja Vojske Republike Srpske.

Biblioteka do danas nije vraćena u Vijećnicu, nego je i dalje smještena u prostorijama kampusa Univerziteta u Sarajevu.