Memorijalni centar Potočari očekuje da bivši general Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, nakon što je priznao da je odgovoran za genocid u Srebrenici, s Tužilaštvom podijeli sve što zna o ratnim zločinima, rekla je Almasa Salihović, portparolka tog centra gdje su ukopane žrtve genocida u Srebrenici, 13. novembra.
“Pozdravljamo priznanje krivice, ali i pozivamo Tužilaštvo BiH da u tom svjetlu obavi i razgovor sa Krstićem. Očekujemo da kao rezultat ovog priznanja Radislav Krstić podijeli sa Tužilaštvom sve ono što on zna o ratnim zločinima”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Salihović.
Ona je, komentarišući izjavu Radislava Krstića, koji je u prijevremenom zahtjevu za oslobađanje priznao odgovornost za genocid u Srebrenici, izjavila da Memorijalni centar “pozdravlja priznanje”
“Ipak, uzmimamo sve s rezervom i vidjet ćemo šta će to donijeti ukoliko mu se odobri puštanje na prijevremnu slobodu. Znamo da presuđeni ratni zločinci u svoju korist odluče da priznaju genocid u Srebrenici i druge ratne zločine, ali kada se nađu na slobodi, tu priču promijene, tako da sve ovo uzimamo s rezervom i skepticizmom”, kazala je Salihović za RSE.
Bivši general Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je u Hagu osuđen na 35 godina zatvora zbog podržavanja i pomaganja genocida u Srebrenici, priznao je odgovornost i naveo da se kaje zbog učešća u genocidu.
Krstić je u pismu kojim od suda traži prijevremeno puštanje na slobodu napisao da bi i sam glasao za Rezoluciju Ujedinjenih nacija o Srebrenici.
“Nemam pravo glasa, jer se u ovoj Rezoluciji pominje i moje ime, jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo”, naveo je Krstić u pismu predsjednici suda.
On je napisao i da bi, ukoliko mu se ukaže prilika, otišao u Potočare da se “pokloni” žrtvama genocida.
“Ako jednog dana budem pušten, i ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma i ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtvama i zamolim za oproštaj”, napisao je Krstić.
Odbrana Radislava Krstića je u junu 2024. Međunarodnom rezidualnom mehanizamu za krivične sudove (nasljednik Haškog tribunala) podnijela zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu uz pismo koje je napisao sam Krstić i u kojem traži da ono bude objavljeno.
Dokumentaciju je 13. novembra medijima proslijedio Mehanizam u Hagu.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala pravosnažno je u aprilu 2004. osudilo bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS Radislava Krstića na 35 godina zatvora, proglasivši ga krivim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, progon i ubistva srebreničkih Bošnjaka u julu 1995.
Ova pravosnažna presuda prva je u kojoj je Haški tribunal utvrdio da je VRS u Srebrenici počinila genocid.
Tom presudom bila je smanjena kazna od 45 godina zatvora, koju je 2001. Krstiću izreklo prvostepeno vijeće Tribunala. Prvostepenom presudom, Krstić je bio osuđen za počinjenje genocida, ali je Apelaciono vijeće taj dio presude preinačilo.
Sud je u prošlosti nekoliko puta odbio njegov zahtjev za prijevremeno oslobađanje zbog težine zločina za koji je osuđen.
U genocidu u Srebrenici, u julu 1995. godine, ubijene su 8.372 osobe, nakon što je tadašnja Vojska Republike Srpske zauzela ovo područje u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.