Saslušanje pred Velikim vijećem Suda u Strazburu u slučaju ‘Kovačević protiv BiH’

Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava razmatralo je u Strazburu 20. novembra zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za preispitivanje presude koja je donesena u slučaju “Slaven Kovačević protiv BiH”.

Kovačević se obratio Sudu prije dvije godine, ukazujući na to da mu je ugroženo aktivno biračko pravo s obzirom na to da, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može glasati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

Sud je krajem augusta prošle godine donio presudu u kojoj je navedeno da su Kovačevićeva prava prekršena i da je diskriminisan. U presudi se, također, konstatuje da konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, “očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu”.

Bosna i Hercegovina podnijela je početkom oktobra prošle godine Sudu zahtjev za preispitivanje presude, a žalbu su uputile vršiteljoce dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, Monika Mijić i Jelena Cvijetić.

Obraćajući se na sjednici Velikog vijeća, Kovačević je kazao da se Evropskom sudu za ljudska prava obratio motiviran činjenicom da postojeći propisi u BiH ne osiguravaju puno glasačko pravo svim građanima, iako je to temelj demokracije.

“Svi građani trenutno to nemaju, kada je riječ o izboru Doma naroda Parlamenta BiH i Predsjedništva BiH. Uz ranije izrečene presude, ovim želim ostvariti puno glasačko pravo u BiH”, rekao je 20. novembra Kovačević, koji je, inače, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Monika Mijić, vršiteljica dužnosti agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, u obraćanju Velikom vijeću navela je da je Kovačevićev zahtjev sudu “neosnovan i da je u tom slučaju došlo do zlouoputrebe prava na podnošenje aplikacije”.

“Problem je jer je presuda sedmočlanog vijeća utvrdila da je Kovačević diskriminiran na osnovu svoje etničke pripadnosti, smatrajući ga osobom koja se ne izjašanjava kao pripadnik konstitutivnih naroda. Mi smo dokazali da se on izjašanjavo kao pripadnik hrvatskog naroda i tako bio izbaran kao vijećnik u Gradskom vijeću Sarajevo”, kazala je Mijić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ona tvrdi da Kovačević “ne može biti žrtva jer su svi državljani BiH u istoj situaciji i niko ne može glasati za člana Predsjedništva BiH koji pripada grupi ‘Ostalih'”.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Također, je navela da “nisu iscrpljeni domaći pravni lijekovi i da Kovačević “nije dokazao na koji mu način Ustav i Izborni zakon BiH ograničavaju pravo da bira”.

Odluka Velikog vijeća Suda u Strazburu bit će naknadno donesena, a Mijić očekuje da bi mogla biti objavljena za nekoliko mjeseci.

Sud za ljudska prava proglasio je dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.

U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Nijedna od njih nije provedena.

Te odredbe diskriminišu nacionalne manjine, građane, ali i konstitutivne narode u jednom od entiteta, tako što im onemogućava aktivno i pasivno učešće na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.

U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska”, što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, Ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije. Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.