Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako govor mržnje postaje stalni pratitelj javnog diskursa u Hrvatskoj, što nije dobro.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako govor mržnje postaje stalni pratitelj javnog diskursa u Hrvatskoj, što nije dobro.
– Htjeli smo ukazati na širinu i važnost ovog problema za ukupnu atmosferu u društvu. Istaknuli smo činjenicu da svi oni koji imaju mogućnost javno istupati imaju posebnu odgovornost jer mali je korak od nečega što se kaže u javnom prostoru, i što može biti protumačeno kao govor mržnje, do stvarnog postupanja, pogotovo kad govorimo o mladim ljudima, do nasilja koje vidimo na ulicama i u zajednici, rekao je Božinović na stručnom skupu “Hrvatska bez mržnje – realnost ili utopija” na Policijskoj akademiji.
Najavio je da će policija unaprjeđivati svoj rad kad je riječ o preventivi i edukaciji te poticati sve aktere u društvu da se ovom pitanju pokloni pozornost.
– Ako to zanemarimo, bojim se da situacije s kojima se možemo susretati u budućnosti, mogu biti gore od ovih koje proživljavamo danas. Sve je rješivo, samo treba snažna suradnja i volja svih aktera, dodao je.
– Svaki zločin iz mržnje je previše. Kad uspoređujemo ono što radimo mi u Hrvatskoj i situaciju u nekim drugim državama, mislim da smo proaktivniji, ali ne smijemo se niti u jednom trenutku zadovoljiti s onim što smo postigli. Dokle postoji ijedan zločin iz mržnje mi nećemo biti zadovoljni. Ako se opustimo u radu, naravno da će toga biti više, zato je važno održavati tu radnu temperaturu kad govorimo o policijskim službenicima. Sve napore treba objediniti i poslati uime države prema građanima poruku da mržnja ovdje ne smije stanovati, rekao je ministar.
Naveo je da je prema podacima MUP-a u zadnjih pet godina zabilježeno 375 kaznenih djela zločina iz mržnje te 98 kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Također, tijekom prošle godine prijavljeno je 85 kaznenih djela iz mržnje prema 88 žrtava dok je u prvih 10 mjeseci ove godine prijavljeno njih 61 prema 67 žrtava. Pri tome su najčešći motivi nacionalno porijeklo, spolna orijentacija, rasna pripadnost i vjeroispovijest.
Božinović je upozorio i na problem eksplozije govora mržnje na internetu “gdje se riječi šire brže nego ikada, a njihovi učinci mogu biti razorni”. Naveo je i da su u MUP-u razvili proaktivan i holistički pristup toj problematici te je hrvatska policija, danas prepoznata kao jedna od najboljih u EU po standardima edukacije i postupanjima u slučajevima zločina iz mržnje.
Pohvalivši rad policije i udruga civilnog društva koje se bave zaštitom prava LGBTQ zajednice odvjetnica Vesna Alaburić rekla je da su ljudska prava LGBTQ osoba u našoj zemlji najzaštićenija. Navela je i da studenti i mladi, kada im se u radionicama daju razni primjeri, najlakše prepoznaju diskriminaciju pripadnika LGBTQ zajednice dok će najteže prepoznati diskriminaciju pripadnika srpske nacionalnosti.
I sociolog Renato Matić upozorio je na opasnost govora mržnje u javnom prostoru navevši da je zadaća onih koji djeluju u tom prostoru da paze na to.
– Mi još nismo društvo koje je prevladalo ‘ideološke zombije' 20. stoljeća. Imate puno ljudi koji i dalje profitiraju na recikliranju te vrste govora, upozorio je.
Kazao je da se korisnom pokazala praksa da osoba koja je osuđena za zločin iz mržnje mora provesti neko vrijeme društveno korisnog rada s osobama koje su bile predmet njegove mržnje. Uz to, dugoročno najjačim oružjem protiv govora mržnje smatra odgoj mladih već od vrtića i početka školovanja.
Psihijatar Darko Marčinko upozorio je da mladi danas smatraju kako je ‘hejtanje' i agresivno ponašanje odraz snage i moći.
– Hejtanje i agresivno ponašanje je odraz nemoći i psihološke impotencije. Ta nemoć onda reaktivno razvija agresiju i mržnju, kazao je. Stoga bitnim smatra educiranje mladih jer nas, upozorio je, čeka epidemija usamljenosti koja je puno češća u mladoj populaciji.
Naveo je i da su glavna dva uzroka porasta usamljenosti mladih – digitalizacija i pretjerano korištenje digitalnih medija te porast urbanizacije. Za zdrav razvoj i zdrave odnose u radnoj sredini i obitelji je ključna neposredna komunikacija. Online komunikacija je bitna ali ona nema snagu neposredne komunikacije, istaknuo je.
Ministar Božinović je potvrdio da je policija u suradnji s Uskokom u pet hrvatskih županija ujutro uhitila 11 osoba osumnjičenih zbog krađe autorskih prava i kaznenih djela protiv računalnih sustava, a sumnjiči ih se za štetu od oko dva milijuna eura.
– Danas je u još nekoliko zemalja slična akcija, znam da su uključene Velika Britanija, Italija i još neke države. Sve se to radi u suradnji sa Europolom, ali kad govorimo o Hrvatskoj u ovom trenutku je nekakva procijenjena šteta skoro 2 milijuna eura”, pojasnio je Božinović.
Prema neslužbenim informacijama koje prenose mediji istražuje se nezakonita prodaja internetskih televizijskih paketa za koje su korisnici plaćali 10 do 15 eura mjesečno.
Uskok je ranije izvijestio da su u utorak krenula uhićenja i tzv. hitne dokazne radnje poput pretresa u pet županija protiv zločinačkog udruženja osumnjičenog za kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i računalnih sustava.
Nakon ispitivanja osumnjičenika Uskok će donijeti odluku hoće li protiv osumnjičenih pokrenuti istragu i zatražiti istražni zatvor o čemu će, kako navode, pravodobno obavijestiti javnost.
Odgovarajući na novinarska pitanja Božinović je odbacio sumnje o curenja informacija iz policije u aferi mikroskop u kojoj je uhićen i bivši ministar zdravstva Vili Beroš.
– Policija je u ovom slučaju kao i u svim drugima postupala sukladno svojim zakonskim ovlastima i u skladu suradnje i s europskim tužiteljstvom i s nacionalnim Uskokom. Dakle nikako curenje niti sam čuo… niti o tome ima govora”, odgovorio je .
Ponovio je da je policija postupala prema nalozima dvaju tužiteljstava, ističući da “policija nema taj luksuz da razmišlja o tome hoće li postupati po nalozima bilo kojeg od tužiteljstva… Policija je tu da provodi naloge, to je policijski posao”, naglasio je.
Na novinarska pitanja o tužiteljima EPPO-a koji su tražili policijsku zaštitu, Božinović je istaknuo da se informacije o zaštiti bilo koga od strane policije ne komuniciraju u javnosti zbog toga što bi onda izgubile svaki smisao.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Zdravstveni gastarbajter u sopstvenoj državi. Tako svoju situaciju za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje ljekar…
Piše Armin Zeba Nakon nekoliko godina pauze koja je uslijedila nakon gašenja projekta Doing Business,…
[{"img":"\/img\/vijesti\/2024\/11\/zrak.jpg","full":"\/img\/vijesti\/2024\/11\/zrak.jpg","caption":"Sarajevo prekriveno maglom i smogom","bg":"8b9fb5"}] I danas je zrak u Kantonu Sarajevo jako zagađen. Preporučuje…
Poznati mostarski pjevač Adnan Jakupović nastavlja svoju muzičku priču emotivnom pjesmom “Pogledaj me”, pjesmom koja…
“Zvanično otvaranje zimske sezone na Vlašiću planiramo od 13. do 15. decembra zajedno sa „Šankanjem“.…
Više od 2.500 članova iz četiri sindikata koji predstavljaju zaposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju…