Categories: Novosti

GDJE SU PARE: Ne znaju kako sanirati prugu, a od građana uzeli više od 28 miliona?

[{“img”:”\/img\/vijesti\/2024\/11\/jablanica_2_2.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2024\/11\/jablanica_2_2.jpg”,”caption”:”Foto: Slobodna Bosna”,”bg”:”666763″}]

Federalna vlast ni 50 dana nakon razornih poplava nije započela sanaciju oštećene pruge koja je prouzrokovala višemilionsku štetu za privredu te otpuštanje velikog broja radnika. Pravdaju se procedurama i razgovorima s međunarodnim institucijama radi dobivanja kredita za ovu namjenu.

Istovremeno, ova vlast na mjesečnom nivou prikuplja ogromna sredstva od građana i privrednih subjekata po osnovu naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Javnost nema potpuni uvid u to gdje je taj novac.

Podaci Porezne uprave

Naime, prema zvaničnim podacima iz Porezne uprave FBiH samo od januara do septembra ove godine odbijanjem navedene naknade od plaća građana prikupljeno je 28.487.166 KM. Ova naknada se od svake plaće jednog poreznog obveznika na mjesečnom nivou odbija u iznosu od 0,5 posto.

Na mjesečnom nivou je to 3,1 miliona KM. Dakle, građani su ovim nametima, praktično od vlastitih plaća za samo dva mjeseca izdvojili 6,2 miliona KM što je više nego dovoljno za sanaciju pruge kod Jablanice. Naime, prema izračunu vlasti u FBIH sanacija oštećene pruge kod Jablanice koštat će oko pet miliona KM.

 Faksimil akta Porezne utpave FBiH

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku











Odgovarajući na poslaničko pitanje federalnog poslanika Admira Čavalića, iz Porezne uprave FBiH su naveli da su po ovom osnovu od 2014. godine do septembra ove godine, dakle za nepunih 10 godina, prikupili nevjerovatnih 331.601.684 KM! Dodatnih 22,5 miliona KM prikupljeno je na osnovu iste vrste naknade ali od privrednih subjekte po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada.

Općine i kantoni

Sredstva posebne naknade bi se trebala koristiti isključivo za namjene koje su utvrđene u Zakonu o zaštiti i spašavanju. Sve se plaća na jedinstveni račun, od čega 20 posto ide entitetu, 30 posto kantonima, a 50 općinama.

Budući da najveći procenat ide općinama, logično je da općine u KS dobiju znatno više nego primjerice poplavama pogođene općine poput Jablanice, Fojnice i sl. Međutim, tu su viši nivoi vlasti i institucije poput Federalne uprave civilne zaštite koje posebnim odlukama trebaju i moraju regulisati ili kanalisati ovaj novac.

(Fokus.ba)

Redakcija

Recent Posts

EU i SAD pozivaju Izrael da prihvati primirje s Hezbolahom

Medijski djelatnici snimaju mjesto najavljenog izraelskog napadaFoto: Adnan Abidi / ReutersUsporedno s novim izraelskim napadima…

19 minuta ago

391. Business Magazine – Business Magazine

Sa zadovoljstvom vam predstavljamo novi, 391. broj Business Magazine BiH! U ovom izdanju donosimo pažljivo…

50 minuta ago

Više se bavimo represijom, a manje prevencijom nasilja nad ženama

Više se bavimo načinom kako sankcionirati nasilje, a manje prevencijom, otkrivanjem uzroka rodno uvjetovanog nasilja,…

4 sata ago

U dijelu BiH se obilježava Dan državnosti

U Bosni i Hercegovini se 25. novembra obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje…

6 sati ago

Hrvatska na sivoj listi FATF-a: Propusti u borbi protiv pranja novca i korupcije

Pranje novcaFoto: Ilustracija / ShutterstockHrvatska se 2022. godine našla na sivoj listi FATF-a (Financial Action…

8 sati ago