Ljekari iz Republike Srpske ‘gastarbajteri’ u Federaciji BiH

Zdravstveni gastarbajter u sopstvenoj državi. Tako svoju situaciju za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje ljekar koji je želio ostati anoniman (ime i prezime poznato redakciji).

Živi u jednom, a kao doktor medicine radi u drugom entitetu u Bosni i Hercegovini za, kako kaže, duplo veću platu.

Na poslu u Domu zdravlja u Glamoču, gradiću u entitetu Federacija BiH radi sedam dana, a onda narednih sedam provede kući u entitetu Republika Srpska, u Banjaluci.

I tako na smjenu, već tri godine, putuje iz grada sa oko 200.000 stanovnika u gradić sa manje od 4.000 mještana, koji mu je, prije par godina ponudio “puno bolju” mogućnost zarade.

“Kad donesem platu kući u Banjaluku, kao da ste jedan mali zdravstveni gastarbajter. U Glamoču su mi prije tri godine ponudili bolju platu nego u Banjaluci i Laktašima. Ovdje je (u Glamoču) takav način rada da se zaradi mnogo više nego u Banjaluci, gdje jedna obična plata ne bi mogla da pokrije troškove. A ovako, plata je dupla nego kod nas u RS”, ispričao je za RSE.

Nije mu problem, kaže, ni to što je Glamoč od Banjaluke udaljen više od 120 kilometara. Do prije tri godine je radio u Mrkonjić Gradu, gradiću u centralnoj Bosni, u RS, za oko 1.600 maraka (oko 800 evra).

Sada je kaže, plata u Republici Srpskoj veća za nekoliko stotina maraka, ali i dalje mu se više isplati putovati u drugi bh. entitet, ne otkrivajući kolika mu je plata u Glamoču.

“Za razliku od nas, oni imaju i regres, imaju i tople obroke plaćene posebno, imaju i božićnicu i uskršnjicu, znači, to se kod nas može samo sanjati”, rekao je ovaj ljekar.

Sa njim je kaže otišao i jedan mladi kolega, prvo u Glamoč, a potom u Tomislavgrad, na jugozapadu BiH, gdje zarađuje još više.

“Meni je to već bilo daleko, ali on bukvalno tamo zaradi maltene tri plate naše (u RS). To je tako što ljudi znaju da cijene vrijeme rada. Tamo radi sedam dana po 24 časa dogovoreno. Znači za sedam dana uradi punu normu. Sve poslije toga se plaća kao prekovremeni rad. Tako da zaradi na kraju lijepu svotu novca kao i na Zapadu”, ispričao je ljekar.

U Ministarstvu zdravlja RS nisu odgovorili na upit RSE koliko je ljekara i medicinskih tehničara iz RS otišlo da rade u zdravstvene ustanove u Federaciju BiH ili dalje u inostranstvo.

Odlazak ljekara i njihove plate bile su razlog zbog kojeg je Sindikat Samostalnih radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti zatražio od Vlade tog bh. entiteta da ovaj problem počne rješavati.

Ovoj izvršnoj instituciji, odnosno nadležnom ministarstvu dali su i sedmodnevni rok koji ističe 27. novembra, a u kojem traže da počnu pregovori o rješenjima koja bi motivisala radnike da ne napuštaju bolnice.

Trenutno je u Republici Srpskoj zvanično zaposleno blizu 7.000 zdravstvenih radnika. U Federaciji BiH je taj broj iznad 8.000. Nema podataka koliko je prešlo radnika iz jednog u drugi entitet.

Nema ni zvaničnih podataka ni o broju ljekara koji su napustili svoja radna mjesta u BiH.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH za RSE su naveli da je od 2013. godine do danas zemlju napustilo više od 7.400 medicinskih radnika sa završenom srednjom školom.

Štrajkovi ako ne bude odgovora na ultimatum

“Tražimo sistemska rješenja koja će podrazumijevati povećanje cijene rada za minimalno 20 odsto”, kaže za RSE Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

“To podrazumijeva značajne izmjene ili donošenje novog zakona o platama, te podizanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 10,2 na 13,5 posto, kako bi se obezbijedilo adekvatno funkcionisanje Fonda zdravstvenog osiguranja RS, te kako bi navedena sredstva bila raspoređena zdravstvenim ustanovama”, rekao je Dragušić.

Ukoliko u Ministarstvu zdravlja i Vladi RS ne odgovore na zahtjeve do isteka roka, Dragušić najavljuje pokretanje štrajkova upozorenja u zdravstvenim ustanovama, a zatim i generalni štrajk zdravstvenih radnika u RS.

Dragušić je i predsjednik sindikata najveće bolnice u RS, Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) u Banjaluci sa preko 900 članova.

Ističe da odlazak medicinskog osoblja na UKC RS uskoro može izazvati probleme zbog nedostatka radnika.

“Već smo na tome da bar jedan ode u mjesec dana, u pitanju su mladi ljekari specijalizanti. A kada je riječ o medicinskim sestrama, već sada smo u situaciji da ne možemo iskompenzovati njihov broj, svake sedmice napusti od jedne do tri, a blizu smo toga da dođemo do dvocifrenog broja u toku mjeseca”, rekao je Dragušić.

Ističe kako se bilježi odliv medicinara i u Federaciju BiH, posebno iz Istočnog Sarajeva (RS) u Sarajevo ili iz bolnice u Foči.

“Prosječna plata medicinske sestre u RS je 1.380 maraka, a ljekar koji tek zasnuje radni odnos ima platu 1.780 maraka. Medicinske sestre na primjer u Sarajevu ili Tuzli imaju i do 500 maraka veću platu nego u RS. Npr. mladi ljekar u UKC RS koji dobije specijalizaciju, počinje od nekih 1.700 maraka, a u Tuzli u zavisnosti od grane, od 2.400 do 2.600 maraka”, rekao je Dragušić.

U Ministarstvu zdravlja RS šutnja

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS nisu odgovorili na upit RSE kakav je stav oko ultimatuma sindikata, niti zbog čega su plate medicinskih radnika manje nego u Federaciji BiH.

RSE je poslao upite i upravama svih bolnica u RS oko toga koliko je ljekara i tehničara napustilo radna mjesta u posljednjih pet godina.

No, jedino je za razgovor bio raspoložen Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu, koji priznaje da ta bolnica ima problem sa odlivom kadrova i u susjedno Sarajevo.

“U protekle tri godine napustilo nas je sigurno sedam, osam doktora i dvadesetak medicinskih tehničara, koji su prešli da rade u Federaciju BiH, Kanton Sarajevo, neki u privatne bolnice koje su otvorene i koje se otvaraju u Sarajevu, a ostali u državne bolnice na području Kantona Sarajevo. Razlog je kod svih doktora bio jedan jedini, a to su značajno veća fnansijska sredstva koja mogu dobiti”, rekao je Šešlija.

On dodaje “da će tek nastati problem sa medicinskim tehničarima”, zbog najavljenog povećanja plate od 400 maraka (oko 200 evra a koje bi u Federaciji BiH trebalo početi od 1. januara.

“Dok medicinski tehničari kod nas sada rade za 1.300 do maksimalno 1.500 maraka, već u Kantonu Sarajevo imaju plate od 2.500 do 2.800 maraka. Bolnica ‘Srbija' jeste na velikom udaru i borimo se već duži period sa tim problemima”, rekao je Šešlija.

Ističe kako je stalno u kontaktu sa Ministarstvom kako bi se situacija poboljšala.

“Rezultat toga je da poslujemo pozitivno, da održavamo normalan i funkcionalan rad. Međutim, pitanje je momenta do kada će to biti ostvarivo po trenutnim uslovima”, naveo je direktor bolnice, koja broji trenutno oko 400 zaposlenih.

Sa druge strane Šešlija je istakao i kako je konstantan rast broja pacijenata. Trenutno mjesečno samo bolnički bude zbrinuto više od 1.000 pacijenata u bolnici u Istočnom Sarajevu.

Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine, Bosna i Hercegovina, uz Albaniju, ima najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika na nivou države.

Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi, dok u Bosna i Hercegovini na 100. 000 stanovnika dolazi 160 ljekara.

Poređenja radi, prosjek u Evropskoj uniji je 362 ljekara na 100.000 stanovnika.