BiH: Stranke bez suglasnosti o Planu rasta, blizu dogovora o EU

Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka novinarima je kazao kako je usuglašen tekst zakona o granici, dok postoje manji prijepori oko zakona o zaštiti osobnih podataka pa će o tome nastaviti razgovarati članovi međustranačke radne skupine. ta dva zakona su uvjet za otvaranje pregovora. Čović očekuje da će Vijeće ministara BiH u ovome tjednu usvojiti ove zakone pa tako postoje izgledi da ta zemlja do kraja godine otvori pregovore s Europskom unijom i dobije pristup fondu iz Plana rasta za zapadni Balkan, iz kojega bi BiH mogla dobiti najmanje milijardu eura.

– Ja mislim da je to još uvijek realno, rekao je Čović, koji oporbenu Stranku demokratske akcije (SDA) smatra odgovornom za blokade zbog kojih BiH još nema pristup fondu od šest milijardu eura što ih je EU osigurala kao potporu reformama. 

BiH je jedina država zapadnog Balkana kojoj Europska komisija još nije odobrila program reformi i to zbog svađa oko Ustavnog suda i statusa stranih sudaca u njemu, ali i zahtjeva EU da parlament Republike Srpske što prije imenuje dva nedostajuća domaća suca. Rješavanje ovog pitanja uvjet je za prihvaćanje programa reformi i odobravanje pristupa fondu od ukupno šest milijardi eura. Premijer RS Radovan Višković u ponedjeljak je potvrdio kako je iz Bruxellesa sada stigla nova ponuda da se sud dvojicom sudaca iz RS popuni do srpnja naredne godine, a da se do kraja 2025. otvori proces u kojemu bi se odlučilo o statusu tri strana suca koliko ih sada ima.

No Višković kaže kako je i to za njih neprihvatljivo pa nije jasno kako će se taj problem riješiti.

U RS-u za sada su pristali samo na novi prijedlog Europske komisije da se u okviru Vijeća za državnu pomoć i Konkurencijskoga vijeća BiH ukloni entitetski veto u odlučivanju o raspodjeli sredstava, što je tražila EK. 

Dužnosnicima iz RS problematično ukidanje bezviznog režima s Rusijom

Srpski dužnosnici problematiziraju i ukidanje bezviznog režima kojega BiH ima s Rusijom, Kinom, Turskom, Saudijskom Arabijom, Azerbejdžanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na čemu također inzistira Europska komisija. Višković nudi da se to rješava postupno odnosno da se svake godine vize uvedu za po jednu takvu državu.

Kazao je i kako iz RS traže da se s otvaranjem pristupnih pregovora praktično ukinu ovlasti visokog međunarodnog predstavnika, no čelnici tri bošnjačke i građanske stranke koje su u vladajućoj koaliciji to su odbile.

Čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić, koji je i predsjednik vlade Federacije BiH također je kritizirao SDA navodeći kako svojim odbijanjem Reformske agende blokiraju više od milijardu eura vrijedne projekte, koliko bi dobila BiH. Pozvao je na dogovor sve aktere.

– Mislim da bez kompromisa, bez razgovora bez kretanja naprijed prema Europskoj uniji, nemamo baš neku neku svijetlu perspektivu i zato smatram svaki ovakav razgovor je dobar, rekao je Nikšić.

Četiri županijska premijera iz vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije protive se ublažavanju kriterija kako bi BiH dobila sredstva Plana rasta.

Da bi BiH poslala Europskoj komisiji usuglašenu Reformsku agendu potrebno je da suglasnost o tome daju sve razine vlasti županije, entiteti i država.

Uoči sastanka

Novinar Ilko Barbarić pojasnio je koja su bila glavna očekivanja od ključnog sastanka.

– Na stolu su brojne teme, prije svega one koje se tiču reformi kada je u pitanju ispunjavanje uvjeta za ostvarenje plana rasta za BiH, odnosno za cijeli zapadni Balkan. Najvažnije je da se ostvari uvidi za tih milijardu i dvjesto milijuna eura koliko bi pripalo BiH ako ispuni sve potrebne reformske uvjete. Među njima, svakako je na stolu onaj najvažniji zakon o Ustavnom sudu, o kontroli granice i zaštiti osobnih podataka i još neki drugi važni zakoni koji BiH mora ispuniti kako bi dobila napokon ta sredstva, rekao je.

Također, kraj je fiskalne godine, BiH mora donijeti proračune na svim razinama i o tome će se najviše danas razgovarati.

– Očekujemo za nekih možda pola sata ili sat da će se obratiti javnosti sudionici ovog sastanka, čelnici političkih stranaka, dodao je.

– Preko milijardu konvertibilnih maraka je oslobođeno za projekte širom Bosne i Hercegovine, od toga preko 200 milijuna maraka grand sredstava i mislim da je to najbolji pokazatelj kako kad se političari nešto dogovore, građani suštinski imaju neke koristi od toga. Očekujem da danas imamo svijest o važnosti plana rasta, da završimo to što je do nas i nastavimo s ovim zakonima koji definiraju taj pregovarački okvir i započnemo pregovore s Europskom unijom, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.