Izbori u Rumunjskoj: Ljevica vodi ispred krajnje desnice

Riječ je o drugim od tri uzastopna izbora za novi parlament i za novog predsjednika, nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora 24. studenoga pobijedio nezavisni kandidat krajnje desnice Calin Georgescu i izašao iz relativne anonimnosti i postao glavni favorit za pobjedu u drugom krugu.

Njegova neočekivana pobjeda ukazala je na potporu ultranacionalističkim strankama, od kojih neke imaju otvorene proruske simpatije, što bi moglo potkopati potporu Rumunjske Ukrajini i otvoriti put neliberalnim politikama, kažu politički analitičari.

Izlazne ankete pokazale su da je PSD osvojio oko 26 posto glasova, ispred ekstremno desnog Saveza za ujedinjenje Rumunja (AUR) sa 19 posto. PSD ima 32,5 posto mjesta u sadašnjem parlamentu, dok AUR ima 8,5 posto.

Socijaldemokratski premijer Marcel Ciolacu zauzeo je treće mjesto u prvom krugu predsjedničkih izbora, nakon kampanje kojom je dominirala zabrinutost birača zbog troškova života i ljutnja na unutarnje sukobe glavnih stranaka i optužbe za korupciju.

Predsjednik u odlasku Klaus Iohannis rekao je da će glasanje danas odrediti budućnost Rumunjske – hoće li “ostati zemlja slobode i otvorenosti ili će pasti u otrovnu izolaciju i mračnu prošlost”.

Analitičari: Nakon izbora moguć je “rascjepkani parlament”

Političku sliku Rumunjske oblikovale su dvije glavne stranke u zadnja tri desetljeća, ali analitičari predviđaju da će ishod glasanja danas biti rascjepkani parlament, što će utjecati na izglede za formiranje buduće vlade. 

Ankete pokazuju da se predviđa da će tri stranke krajnje desnice zajedno osvojiti više od 30 posto glasova. Među njima je i stranka AUR, čiji je čelnik George Simion osvojio gotovo 14 posto predsjedničkih glasova.

Stranka mladih (POT), koja je osnovana 2023. i u međuvremenu je podržala Georgescua, mogla bi dosegnuti izborni prag od pet posto za ulazak u parlament, a tu je i ekstremno desna stranka SOS Rumunjska, pod vodstvom Diane Sosoaca.

Posljednjih godina oko 30 posto Rumunja preuzelo je krajnje desna stajališta, premda nisu uvijek glasali za njih na izborima.

Proeuropska stranka USR Elene Lasconi upozorila je da se zemlja suočava s “povijesnim sukobom” između onih koji žele “očuvati mladu rumunjsku demokraciju” i onih koji se žele “vratiti u rusku sferu utjecaja”.

Vladajući socijaldemokrati (PSD) i Nacionalno liberalna stranka (PNL), koji su pretrpjeli poraz na predsjedničkim izborima, usmjerili su kampanje na svoje “iskustvo”.

Čeka se odluka Vrhovnog suda

Državu posljednjih tjedan dana trese politička kriza nakon što je u prvom krugu predsjedničkih izbora 23 posto osvojio populistički kandidat Calin Georgescu. Do nedavno nepoznat kandidat prijavio je nula troškova predizborne kampanje. Vrhovni sud zbog toga će sutra donijeti odluku o mogućem poništenju izbornih rezultata. Građanima se sinoć obratio aktualni predsjednik Klaus Iohannis.

– Rumunjska mora učvrstiti svoju orijentaciju prema europskim i sjevernoatlantskim vrijednostima. To je put na kojem smo se našli uz velike žrtve. Vidimo porast ekstremizma, populizma i dezinformacija. Važno je odbaciti lažni mirotvorni diskurs iza kojeg se krije antieuropska vizija. Ti političari žele podijeliti društvo i stvoriti duboke rane. Ne postoj savršeni političar ili mesija koji ima čudesna rješenja. Takvi će prije ili kasnije Rumunjsku skrenuti s demokratskog puta, izjavio je Iohannis.