Ministri i zastupnici u BiH ‘dugmad za glasanje’ stranačkih šefova

Ministri u Bosni i Hercegovini decenijama predlažu ključne zakone, a zastupnici ih usvajaju tek nakon što šefovi stranaka na sastancima po kafanama, stranačkim centralama, pa i svojim privatnim imanjima izglade sve detalje.

Kadrovi koje su postavili u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti svedeni su tako na puke “tastere” za glasanje, što priznaju i zastupnici i njihovi lideri.

Proteklih mjeseci predsjednici vladajućih stranaka bezuspješno pokušavaju dogovoriti izmjene niza državnih zakona.

Njihovo usvajanje je uvjet Evropske unije za pristupanje BiH Planu rasta, financijskom paketu vrijednom šest milijardi eura, kao i za otvaranje pristupnih pregovora.

Neki od zakona su onaj o zaštiti ličnih podataka građana koji se smatra tehničkim ili o Ustavnom sudu BiH koji se smatra važnim političkim pitanjem.

Dragan Čović, nakon sastanka šefova stranaka 2. decembra, je o ovakvom načinu rada kazao da je to “takav režim rada, ritual koji već dugo, dugo traje, zadnjih 30 godina”.

“Naravno da oni [ministri i zastupnici] mogu predložiti zakone, ali morate biti realni, zbog odnosa kakve imamo, morat će tu uvijek sjediti predsjednici političkih stranaka i pokušati sklanjati prepreke”, kazao je Čović na pitanje Radija Slobodna Evropa zašto o zakonima raspravljaju stranački predsjednici, a ne državni ministri ili parlamentarci – koji su po Ustavu i zakonima u BiH formalni predlagači.

Nermin Nikšić, predsjednik vladajuće Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, na isto pitanje je odgovorio da “znate u kakvoj zemlji živimo”.

“Kamo sreće da nema problema i da dolaze zakonska rješenja u koja se mi ne moramo uopšte petljati, ali tako je kako je”, kazao je predsjednik SDP-a BiH koji je uz Narod i Pravdu dio “Trojke” i na državnom nivou u vlasti s HDZ-om BiH i Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Procedura usvajanja zakona u BiH je da prijedlog sačini resorno ministarstvo, a na dnevni red sjednice Vijeća ministara ga mora jednoglasno staviti predsjedavajuća i njena dva zamjenika, pri čemu je jedno od njih troje uvijek iz entiteta Republika Srpska.

Vijeće ministara ga usvaja uz najmanje jedan glas ministra iz svakog od tri konstitutivna naroda – Bošnjaci, Hrvati i Srbi – i šalje u parlamentarnu proceduru. Nakon toga ga općom, te entitetskom / etničkom većinom mora usvojiti prvo Zastupnički dom koji broji 42 predstavnika. Zakon potom usvaja i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH koji broji 15 delegata.

Druga mogućnost je da prijedlog uputi grupa zastupnika iz bilo kojeg doma. Parlamentarci, osim ako nije hitna procedura, mogu ulagati amandmane na prijedlog.

Zastupnički dom je u mandatu od konstituiranja 1. decembra 2022. godine održao 14, a Dom naroda od konstituiranja 16. februara 2023. godine 15 redovnih sjednica. Izmijenjeno je pet zakona. Mjesečna primanja ministara i parlamentaraca u prosjeku iznose 2.500 eura, a prošle godine su povećane za blizu 300 eura.

‘Partijska kontrola'

“Mislim da zakoni prolaze kroz Parlamentarnu skupštinu onako kako to treba da ide. Ništa se ne nameće, a parlamentarci to sve prodiskutuju i ja tu ne vidim problem”, kazala je za RSE Ljubica Miljanović, zastupnica vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem čelu je Milorad Dodik.

Miljanović u dvije godine mandata nije postavila nijedno zastupničko pitanje, prema zvaničnoj bazi s internetske stranice parlamenta.

Ova liječnica po struci i specijalist za radiologiju i onkologiju, podnijela je samo jednu inicijativu u julu ove godine. S kolegicom iz partnerskog Naroda i pravde Mijom Karamehić-Abazović, predložila je da se donese državni zakon o programima za rano otkrivanje nezaraznih bolesti – karcinoma, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti.

Inicijativa nije uopće razmatrana u parlamentu, jer je Miljanović ubrzo povukla svoj potpis.

Obrazložila je da bi takav zakon značio “prijenos nadležnosti” s entiteta na državni nivo, čemu se njena stranka izričito protivi, te protuustavno pokušava “vratiti nadležnost” na Republiku Srpsku.

Mladen Bosić, koji je bio predsjednik Srpske demokratske stranke od 2006. do 2016. godine i danas je opozicijski delegat u državnom parlamentu, kaže da je nedostatak zastupničke i ministarske inicijative “posljedica negativne selekcije”.

Bosić kaže da predsjednici partija “postavljaju”, ne samo ministre i druge funkcionere, već i zastupnike, budući da stranački predsjednik odlučuje ko će se naći na izbornoj listi.

“Šefovi partija ih tako kontrolišu. Ministri nemaju kapacitet da sami donose odluke, a Parlament se, zaista, pretvorio u skupine koje izvršavaju nečije, tuđe želje i to vidimo na svakom zasjedanju”, kazao je Bosić za RSE.

On kaže da “godinama imamo potpuno blokadu vlasti, jer se uvijek postavljaju neki novi uslovi zbog političke trgovine i ucjenjivanja”.

“Jedino što funkcioniše je podjela pozicija i novca”, kazao je Bosić za RSE.

Šemsudin Mehmedović je od 1990. godine bio član i zastupnik Stranke demokratske akcije i jedan je od rijetkih koji je znao glasati u Parlamentu BiH suprotno stranačkom dogovoru.

“Zastupnike u posljednje vrijeme javnost naziva ‘tasterima, a politički lideri ih odavno nazivaju ‘rukama'. Ja sam pokušavao da štitim interes građana koji su me birali. Ako se to može uklopiti i u interes stranke, onda je to još bolje”, kazao je Mehmedović za RSE.

On je početkom ove godine napustio SDA, postao je neovisni državni zastupnik i osnovao je stranku Naprijed.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Elvis Fejzić, koji je napisao knjigu o vaninstitucionalnoj politici u BiH, kazao je za RSE da je osnovni problem BiH Ustav BiH koji je dio Daytonskoga mirovnog sporazuma i koji je “instalirao sistem etničkog predstavljanja”.

“Sve politike se kreiraju izvan institucija na lokacijama koje dogovaraju stranački lideri. One nakon toga prolaze ubrzanu proceduru kroz Vijeće ministara i usvaja ga većina u parlamentu BiH. Tako se u potpunosti ignorira značaj i izvršne i zakonodavne vlasti”, kazao je Fejzić za RSE.

Zašto predsjednici stranaka ne žele biti ministri?

Rijetki su predsjednici stranaka koji su preuzimali funkcije u Vijeću ministara BiH, koje se sastoji od predsjedavajućeg, devet ministara i deset njihovih zamjenika.

Profesor Fejzić smatra da nepreuzimanje funkcija u izvršnoj vlasti, kao što je to običaj u zapadnim zemljama, “govori o njihovom odnosu prema državi i njenim institucijama”.

“Mnogi od njih, zapravo, i ne priznaju integritet državnih institucija, zbog čega se svaka izvršna i zakonodavna vlast od 2006. godine naovamo, suočava s blokadama”, smatra Fejzić.

Trenutni saziv Vijeća ministara BiH je, ujedno, i rekorder po broju ministara koji su i predsjednici stranaka.

Predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković je ministar vanjskih poslova, a predsjednik Naše stranke Edin Forto je ministar prometa i komunikacija. Sevlid Hurtić, predsjednik stranke BH zeleni koja nema državne zastupnike, ministar je za ljudska prava.

Aktualni predsjednik SDP-a Nermin Nikšić imenovan je za premijera u entitetu Federacija BiH. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik predsjednik je entiteta Republika Srpska. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je indirektno izabran za delegata i rukovodstvo državnog Doma naroda.

Suradnja na tekstu: Mirsad Behram