Obuljen Koržinek: U Hrvatskoj oko 13 posto zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina

Saborski zastupnici raspravljali su o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Na pitanje Vesne Bedeković (HDZ) koliki je postotak zgrada koji su u našoj zemlji zaštićena kulturna dobra, ministrica Nina Obuljen Koržinek navela je kako se oko 13 posto zgrada nalazi unutar kulturno povijesnih cjelina.

– Najveći broj postupaka se odnosi na ishođenje dokumentacije, bilo za obnovu ili rekonstrukciju zgrada unutar kulturno povijesnih cjelina, dodala je.

Najveći broj žalbi, rekla je, dolazio je na postupanja konzervatora vezano uz takve zgrade.

Novi sustav donošenja i usvajanje konzervatorskih podloga

Navela je i da će novom metodologijom biti jasne i javno dostupne sve ključne informacije o tome što se u okviru pojedinog područja zajedničkih obilježja, unutar pojedine zaštićene cjeline, može ili smatra prihvatljivim zahvatom.

Ministrica kulture i medija istaknula je da se najveća reforma u zakonu odnosi na novi sustav donošenja i usvajanje konzervatorskih podloga te na rasterećenje nepotrebnih procedura i postupaka. Bolje će se upravljati prihvatljivim promjenama u kulturno povijesnim cjelinama, skratit će se postupci, a kompletan postupak bit će puno transparentniji, dodala je.

Vezano uz upravljanje kulturnim dobrima i kulturno povijesnim cjelinama zakon vrlo precizno uređuje obveze lokalne samouprave, posebno se uređuje zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima (potresi, poplave, požari i sl).

Obuljen Koržinek rekla je da se, uz ostalo, uvodi novi institut financiranja arheoloških istraživanja u slučajevima kada je investitor fizička osoba koja gradi građevinu za vlastite potrebe ili za javnu namjenu.

Također, vrlo se detaljno propisuju sve procedure koje se odnose na pitanja izdavanja posebnih uvjeta, potvrde glavnog projekta, odobrenje za zahvate na kulturnom dobru i drugo.

Tanju Sokolić (SDP) zanimalo je jesu li konzervatori i nadležne institucije dobile garancije da će imati dovoljno resursa, stručnjaka i kapaciteta za provođenje tog zakona. Upozorila je na probleme vezane uz zakonsku provedbu te na nepotrebne birokratske komplikacije koje, smatra, proizlaze iz neusuglašenih propisa a što može stvoriti nove prepreke umjesto da olakšaju upravljanje kulturnim dobrima.

Sokolić zabrinjavajućim drži i pitanje prijenosa nadležnosti s lokalnih na državne institucije, posebice u slučaju Zagreba. 

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) rekla je da u ovaj završni prijedlog zakona nije unijeta potreba urbanističko-arhitektonskih natječaja. Navela je i kako su sve arhitektonsko-urbanističke udruge, Arhitektonski fakultet u Zagrebu te Institut za povijest umjetnosti pisale otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i saborskim zastupnicima o izbacivanju urbanističko-arhitektonskih natječaja iz hrvatske legislative.

– Ti natječaji su u svijetu prepoznati kao najbolja metoda kojom se kroz pozitivnu konkurenciju omogućava odabir najkvalitetnijeg planskog ili projektnog rješenja za zahvat u prostoru ili za pojedinačnu zgradu, rekla je.

Obuljen Koržinek odgovorila je da se institut urbanističko-arhitektonskih natječaja uređuje zakonima o prostornom planiranju. Istaknula je i da se kontinuirano provode mnogi javni arhitektonski kao i arhitektonsko-urbanistički natječaji u kojima sudjeluju i konzervatori.