Lovrić: Tomašević odgovoran za probleme; Ivandić: Zatvaranje 2028.

Godinu dana prošlo je od odrona na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševec u kojem je teško ozlijeđen radnik Čistoće. Istraga koju provode sudski vještaci još traje, a finalno izvješće očekuje se do kraja godine. No ne isključuje se mogućnost novih odrona. Mogu li se oni spriječiti i kada će se zatvoriti Jakuševec neka su od pitanja kojima se bavila emisija.

Gosti emisije Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića bili su Marina Ivandić (Možemo!), Ivica Lovrić (Plavi grad), Branko Kolarić (predsjednik Gradske organizacije SDP-a) i Mislav Herman (HDZ).

Ivandić: Zatvaranje Jakuševca 2028. godine, dotad moderni centar gospodarenja otpadom

Dana 16. studenog 2023. dogodio se prvi odron na odlagalištu Jakuševec, a točno prije godinu dana 4. prosinca 2023. drugi u kojim je, nažalost, stradao radnik Čistoće. Marina Ivandić pojasnila je što se od tada poduzelo.

–  Prije svega treba reći da je nakon odrona koji su se dogodili u studenom i prosincu  prošle godine Zagrebački holding pokrenuo postupak osiguranja dokaza pred nadležnim općinskim sudom u Zagrebu i s ciljem utvrđivanja okolnosti i uzroka samih odrona. To je izuzetno važno kako bi se mogla provesti cjelokupna sanacija odlagališta. Taj postupak istražnih radnji započeo je u srpnju ove godine i nadamo se da će dovršiti se do kraja ove godine, rekla je Ivandić.

Dodala je kako nadležni sud provodi neovisno istragu te da se radi o više desetaka istražnih radnji koje su prilično kompleksan. Kada završi istraga i kada će se znati uzroci i utvrditi činjenice moći će pristupiti i cjelovitoj sanaciji.

–  U međuvremenu imamo djelomičnu sanaciju koja je započela također u srpnju, naravno uz suglasnost državnog inspektorata i dozvolu samog suda. Tu se radi o otklanjanju odronjenog materijala. Međutim, to je to što se može u ovom trenutku odraditi navela je.

Istaknula je kako je ključno za ovo pitanje da se više ne govori o Jakuševcu i da prestane biti tema ne da ga se sanira nego da ga se doista i zatvori do kraja te da građani Zagreba napokon dobiju moderni centar za gospodarenje otpadom.

–  Mi smo od siječnja ove godine, kada je usvojena studija izvodljivosti u Gradskoj skupštini i kada je raskinut ugovor za pročistač otpadnih voda te je grad ušao u posjed zemljišta pročistača na kojem će biti izgrađen centar za gospodarenje otpadom, poduzeli ključne korake kako bi se taj centar konačno izgradio. Odredili smo lokaciju, odredili smo tehnologiju, projektna dokumentacija je već u izradi i pratimo hodogram koji smo zacrtali početkom godine i koji smo javno i objavili i svi ga zapravo mogu pratiti, naglasila je Ivandić.

Rekla je da će u 2028. godini pitanje Jakuševca biti završeno i zatvoreno.

– Zagreb će konačno dobiti moderno postrojenje koje uz obradu reciklabilnih frakcija otpada obrađuje i miješani komunalni otpad, što je ključno za zatvaranje Jakuševca, najavila je Ivandić.

Lovrić: Tomašević je ukinuo ZGOS i radio na Jakuševcu što je htio

Ono što se doznalo o problemu Jakuševca da je najvjerojatnije do tog odrona došlo zbog vode koja se zadržava u dijelovima tijela odlagališta i sporije se procjeđuje prema drenažnom sloju. A greška je napravljena, kako se čula na nedavnom brifingu u Holdingu u samom projektiranju instituta IGH. 

To je komentirao Ivica Lovrić.

– Ploha 6.2 je ploha koja se počinje puniti negdje 2021. dolaskom Tomaševića na vlast. Ja sam upozoravao cijelo vrijeme da se tamo protuzakonite odvozi biootpad. Taj biootpad sadrži 80% vode i ta voda je iz tog biootpada. Reći ću vam samo jednu računicu. Budući da ovu godinu 2024. grad Zagreb, sav biootpad predaje privatnim oporabiteljima. Znate koliko je predalo do danas, od Nove godine? Negdje 37.000 tona. I po našim računicama, i po tom što je evidentirano kod predaje, godišnje se u Zagrebu skupi više od 50.000 tona biootpada.

Dodao je da kad se gleda statistiku za 2021., 2022. i 2023. službeno, po evidenciji ministarstva, grad Zagreb je evidentirao 23.000 tona u 2021., 16.000 tona u 2022. i 27.000 tona biootpada u 2023. kad se dogodila eksplozija.

– Kad pogledate razliku do 50.000 tona, nama nedostaje u službenoj evidenciji gotovo 80.000 tona, koje je u 2,5 godine Tomašević protuzakonito odložio na Jakuševačko brdo. Ja sam čak u prošloj emisiji prije godinu dana pokazao i fotografije, jer smo imali fotografije odloženog biootpada gore. I kada vi odložite 80.000 tona, onda vam sadrži negdje 60 milijuna litara vode ili 60.000 kubika vode. Ako vam u vršnom opterećenju Save, kada je voda do nasipa, u sekundi prođe negdje oko 3.000 kubika. To znači da vam je negdje oko 20 vršnih opterećenja Save odjednom izliveno u plohu 6.2. Ta voda u tom tijelu odlagališta plohe 6.2 je negdje 11. studenog uzrokovala odron. Kako su u tijelu odlagališta postavljene cijevi za otplinjavanje metana one su potrgane i nakon 20 dana, tj. na današnji dan prije godinu dana, kad se pomiješa kisik i metan koji je u tijelu odlagališta, dolazi do eksplozije. I to je to što je prouzrokovalo, pojasnio je Lovrić.

Podsjetio je i na činjenicu da je u siječnju ove godine državni inspektorat je ustanovio dvije stvari: prvo je podigao optužni prijedlog protiv direktora Čistoće Vića iz razloga što navode da je u 2022. i 2023. na Jakuševačko brdo odlagao otpad koji nije miješani komunalni otpad te drugo kako su građevinska inspekcija i državni inspektorat u siječnju ove godine ustanovili da se u 2023. otpad na Jakuševačkom brdu na plohu 6.2. odlagao protivno građevinskoj dozvoli.

– Kad je Tomislav Tomašević došao na vlast, počeo je gore odlagati bio otpad. A znate što je napravio prije toga? Ukinuo je ZGOS. Do dolaska Tomaševića na vlast, Jakuševcem je upravljao ZGOS, tvrtka koja je bila kontrolni mehanizam da Čistoća tamo ne može dovoziti što hoće. Međutim, on je ukinuo ZGOS i dao je Čistoći da upravlja Jakuševcem. Zašto? Upravo da bi mogao raditi ovo o čemu ja govorim. Prema tome, dao je na neki način lisici da čuva kokoši i onda su radili to što su radili. Moram reći da smo mi cijelo vrijeme upozoravali i da je ovo što govorim Tomašević priznao tek nakon eksplozije. Onda je rekao da bilo biootpada, ali ne baš toliko, naglasio je Lovrić.

Kolarić: 2028. optimističan rok za zatvaranje Jakuševca, SDP traži energanu

Branko Kolarić, predstavnik SDP-a koji kao partner podržava gradsku vlast, komentirao je tvrdnje Ivandić da će se Jakuševac zatvoriti do 2028. godine.

– Jakuševec je problem koji je kroničan i nemoguće je to brzo riješiti. U stvari se krpamo cijelo vrijeme, jer ovo je krpanje do nečega dok se ne napravi rješenje. SDP je prošle godine izašao s prijedlogom da to bude lokacija Resnik i podržavamo izgradnju centra za gospodarenje otpadom. Godina 2028. je optimističan rok i ja se nadam da će to biti gotovo, moram vjerovati, rekao je.

Dodao je kako će SDP raditi pritisak i tražiti izvještaje kako se napreduje.

– Mislimo da nema završetka gospodarenja otpadom ako se ne napravi energana. Ono što iz centra za gospodarenje otpadom ostane s tim se treba baviti. Ili ćemo napraviti energanu u Zagrebu ili ćemo plaćati nekom da se to vozi u Beč i da oni od toga rade toplinsku energiju. To je naš zahtjev koji je išao na skupštinu. Rade se također studije za energanu. Nismo prihvatili izvješća gradonačelnika oko te studije i tu bi razilazimo s partnerom Možemo po pitanju energane, istaknuo je Kolarić.

Herman: Tomašević obećao zatvaranje Jakuševca 2021., sada prijeti financiranje iz džepa građana

Mislav Herman je prije godinu dana rekao da je do odrona došlo zbog miješanja biootpada i komunalnog otpada. Na pitanje ostaje li pri tome ili vjeruje možda izvješću koje se pojavilo da je to zbog vode rekao je da je tužno što je prošlo godinu dana a da se ne zna što se na Jakuševcu dogodilo.

–  I dalje postoji opravdana sumnja da se biootpad tamo odlagao u prevelikim količinama, što je jednostavno čitavu masu učinilo manje otpornom na urušavanje. A s druge strane, ako je uistinu tome krivac, to nakupljanje suvišnih količina vode unutar samog tijela odlagališta, i ako su to pokazale studije iz 2008. i 2012. godine tada  je u to vrijeme gradom Zagrebu vladao SDP. Na čelu grada Zagreba bio je pokojni Milan Bandić, koji je bio tada još uvijek član  SDP-a. Mislim da bi pitanje što se tu dogodilo, ako se nešto zatajilo, zašto se zatajilo, trebao postaviti Tomislav Tomašević svojim kolegama iz SDP-a koji su u sadašnjoj skupštinskoj većini, rekao je Herman.

Dodao je da što se tiče zatvaranja Jakuševca do 2028. godine podsjetio je da je Tomašević u svom predizbornom programu obećao građanima grada Zagreba da će Jakuševac biti zatvoren i to u prvoj godini njegova mandata.

– Naravno da se od toga ništa nije dogodilo, oni su čak u 2022. u Gradskoj skupštini donijeli odluku, to je tada bio ako se dobro sjećam prijedlog SDP-a koji je Tomislav Tomašević prihvatio, da će se donijeti izmjene i dopune plana gospodarenja otpadom. Ni tada se dalje ništa nije radilo i da nije došlo do ovih nesretnih događaja zbog kojih smo se mi našli ovdje, ovih događaja od prije godinu dana, vrlo vjerojatno se oko odlagališta na Jakuševcu ne bi prstom maklo. Što se tiče samog centra za gospodarenje otpadom i studija izvodivosti, to je projekt koji pada u vodu već na prvome uvjetu, smatra Herman.

Istaknuo je da bi mogli išta raditi na tom mjestu mora se imati plan gospodarenja otpadom.

– Plan gospodarenja otpadom po zakonu smo mi trebali donijeti do 31.12.2023. Dakle 1.1. ove godine plan gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu je već trebao biti na snazi. To kako stvari stoje neće biti ni do 1.1.2025. godine. Sutra imamo gradsku skupštinu i mi tu točku nemamo kao temu. A bez plana nema nikakvih dozvola za izgradnju centra za gospodarenje otpadom i nema EU sredstava, naveo je Herman.

Problematizirao je najavu Tomaševića da će se zagrebački centar za gospodarenje otpadom, koji pokriva i grad Zagreb i Zagrebačku županiju, u potpunosti financirati iz džepova građana.

– To će biti prvi slučaj u Republici Hrvatskoj da to nije financirano EU sredstvima. A znate zašto to nije financirano EU sredstvima? Gradska vlast, meni je to žao reći, meni je to neugodno i priznati, ne zna napisati ispravnu dokumentaciju za prijavljivanje na europske projekte. Oni jednostavno to ne znaju i sada će se dogoditi da ćemo nešto što je strašno skupo mi morati platiti iz vlastitog džepa, jedini u Hrvatskoj, naglasio je Herman.

Polemike o zagrebačkom gospodarenju otpadom

U žestokoj raspravi o zagrebačkom gospodarenju otpadom, politički su akteri iznijeli brojne optužbe i kritike na račun upravljanja otpadom, ističući nesuglasice u prošlim i sadašnjim odlukama gradske vlasti.

Kolarić je podsjetio na podršku koju je HDZ davao Milanu Bandiću u kasnijim godinama njegovog mandata, unatoč brojnim aferama koje su ga pratili. Kolarić je naglasio da je HDZ bio “žeton” u Skupštini, podržavajući Bandića čak i nakon što su krenule koruptivne afere, čime su održavali njegovu vlast do 2009. godine. Osim toga, istaknuo je da je trenutačna vlast, unatoč različitim političkim tvrdnjama, kasnila u donošenju potrebnih dokumenata i planova vezanih uz gospodarenje otpadom, što je ključni preduvjet za daljnju gradnju i upravljanje.

Lovrić je usmjeren na kritiku aktualnog gradonačelnika Tomaševića, naglasivši kako su tijekom posljednje tri i pol godine ogromne količine biootpada dovožene na Jakuševac, gdje je situacija s odlagalištem postala alarmantna. Optužio je vlast za neispunjene obećanja o zatvaranju Jakuševca, navodeći kako je tvrdnja da će to biti ostvareno do 2028. jednako nevjerojatna kao što su bili raniji rokovi za 2024. Također, upozorio je na ozbiljnu financijsku štetu koju je grad pretrpio zbog lošeg upravljanja, uz dodatak da će izgradnja centra za gospodarenje otpadom kasniti. Kao kontrast onim tvrdnjama koje je aktualna vlast iznosila u opoziciji, Lovrić je istaknuo da Tomašević sada sklapa ugovore s privatnim tvrtkama koje su mu ranije bile predmet kritike, čime su troškovi za građane Zagreba dramatično porasli.

Ivandić je također prozvala bivšu gradske vlasti, s posebnim naglaskom na odgovornost bivših političara poput Hermana, koji je u 2018. glasao za plan gospodarenja otpadom, ali kasnije se protiveći toj odluci u javnim istupima. Navodeći brojne nesuglasice u prošlim politikama, Ivandić je ukazala na loše upravljanje u prethodnim godinama, spomenuvši kako su svi problemi u vezi s gospodarenjem otpadom bili zanemareni i nisu bili odgovarajuće riješeni, čak ni s informacijama koje su bile dostupne putem stručnjaka i analiza. Kritizirala je i neprovedbu ključnih zakonskih i ekoloških normi u upravljanju otpadom, upozoravajući na ozbiljne posljedice takvog nepravilnog upravljanja za zdravlje građana.

Na kraju, Herman je iznio oštre kritike prema aktualnoj gradskoj vlasti, koja je, prema njegovim riječima, nije bila sposobna riješiti ni osnovne infrastrukturne probleme Zagreba, poput parkiranja i smanjenja prometnih gužvi, unatoč brojnim obećanjima. Podsjetio je da je Tomašević kao oporbeni političar glasao protiv plana gospodarenja otpadom, a sada kao gradonačelnik potpuno promijenio stajalište, čime je izazvao veliki broj kontradikcija u vlastitim politikama. Naglasio je da je plan gospodarenja otpadom je dokument bez kojega ne možete napraviti ništa i istaknuo da bi, usprkos brojnim elaboratima i najavama, nužno bilo poduzeti konkretne korake umjesto beskonačnog odgađanja.