Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a u Bruxellesu su raspravljali o posljedicama pada Asadova režima u Siriji na migrantske tokove. Današnji sastanak pamtit će se i po odluci da se Bugarska i Rumunjska napokon prime u šengenski prostor.
– Odluke više država članica EU-a, među kojima i Hrvatske, da obustave obradu zahtjeva za azil sirijskih izbjeglica odmah po padu Asadova režima nisu preuranjene i poruka su budućoj vlasti u Siriji, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
– Što se Hrvatske tiče, to je privremena odluka, rekao je Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a na kojem je glavna tema bila posljedice pada režima Bašara al-Asada na migrantske tokove prema Europi.
– Europska unija, odnosno te države morale su reagirati i poslati poruku kojom se želi ohrabriti sve one koji su sada aktivni u definiranju onoga što bi trebala biti sirijska stvarnost, da su to njihovi građani, ali i poruka tim istim građanima da ono što su naučili u izbjeglištvu u Europi pokušaju investirati u vlastitu državu, istaknuo je Božinović.
Više država članica odmah je nakon što je Bašar al-Asad pobjegao iz zemlje objavilo da obustavljaju obrade zahtjeva za azil sirijskih izbjeglica, među ostalima Njemačka, Francuska, Italija, Austrija, Hrvatska, Švedska i Danska.
U Hrvatskoj je tom odlukom zamrznuta obrada 53 zahtjeva. Od 2015. azili u Hrvatskoj dobilo je 537 sirijskih izbjeglica.
Hrvatski ministar dodaje kako je pred svima nepoznanica u kojem će se smjeru razvijati događaji u Siriji, ali da Europa tu ne smije kasniti.
– Mora postati akter, uspostaviti kontakte, mora surađivati s državama koje su tamo u ovom trenutku vrlo važne, prije svega s Turskom, te na neki način harmonizirati svoju politiku i reći što su europski interesi, istaknuo je.
Bugarska i Rumunjska napokon u šengenskom prostoru
Ministri unutarnjih poslova donijeli su odluku o ukidanju unutarnjih graničnih kontrola s Bugarskom i Rumunjskom i između njih od 1. siječnja 2025. Velika je to pobjeda za Bugarsku, Rumunjsku i cijelu Europu, objavilo je mađarsko predsjedništvo.
– Rumunjska je potpuno spremna za ulazak u Schengen i bit će snažan partner, ojačat ćemo područje Schengena. Naša zaštita granica među najboljima je u Europi. Vjerujem da su građani Rumunjske zaslužili ovaj trenutak, rekao je Catalin Predoiu, rumunjski ministar unutarnjih poslova.
Dvije zemlje u ožujku ove godine djelomično su ušle u šengenski prostor kada su ukinute kontrole u morskim i zračnim lukama. S dvije nove šengenski prostor sada ima 29 članica, među njima su i četiri države koje nisu članice EU-a.
Ulazak dviju zemalja u šengen dugo je blokirala Austrija, pravdajući svoj veto ilegalnim migracijama, nedovoljnom borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala te vladavinom prava. Tek je prošli mjesec na sastanku u Budimpešti Austrija odustala od blokade.
Jedan od razloga bilo je i to što se ulaskom tih dviju zemalja uspostavlja neprekinuta veza bez graničnih kontrola od grčko-turske granice do ostatka EU-a. Preko grčko-turske granice ulazi velik broj migranata.
Bugarska i Rumunjska ulaze u šengenski prostor dvije godine nakon Hrvatske, iako su u EU ušle sedam godina prije nje.
Šengenski prostor smatra se jednim od najvećih postignuća EU-a. Godine 1985. oformilo ga je pet članica – Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska i Luksemburg.
Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović rekao je da se očekuje da će Bugarska i Rumunjska, kao što su i danas njihovi predstavnici kazali, dati vrijedan doprinos očuvanju vanjskih granica Europe, jer je to u ovom trenutku najvažniji cilj.
MUP: Ulazak Bugarske i Rumunjske u Shengen doprinos sigurnosti i zaštiti granica EU-a
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) čestitalo je Bugarskoj i Rumunjskoj na ulasku u šengenski prostor, navodeći da će to pridonijeti većoj sigurnosti, boljoj zaštiti vanjskih granica Europske unije i otklanjanju sigurnosnih prijetnji te boljem upravljanju migracijama.
Bugarska i Rumunjska još su prije 13 godina počele pregovore za ispunjavanje kriterija za pristupanje te su uspješno implementirale sve tražene standarde, uključujući i nadzor vanjske granice. Iznimno nam je drago što je konačno i sasvim zasluženo danas donesena odluka o njihovu pristupanju jer jači Shengen znači jača Europa, navode u priopćenju.
Podsjećaju da je Vijeće ministara unutarnjih poslova EU-a, koje je danas odlučilo o ukidanju unutarnjih graničnih kontrola, prije godinu dana donijelo odluku kojom su za Bugarsku i Rumunjsku ukinuti nadzori na zračnim i morskim graničnim prijelazima.
Hrvatska je uvijek podržavala pristupanje Bugarske i Rumunjske Shengenu. Žao nam je što takva odluka nije donesena i 8. prosinca 2022. kada je za Hrvatsku donesena odluka o pristupanju, međutim raduje nas što su danas i sve one države članice koje su do sada imale zadršku prepoznale važnost Bugarske i Rumunjske za sigurnost čitavog Shengena i što je Vijeće ministara unutarnjih poslova danas donijelo jednoglasnu odluku, objavio je MUP.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings