U Bruxellesu je završio summit šefova vlada i država 27 zemalja članica Europske unije. Uz dominantnu temu: rusku invaziju na Ukrajinu, obilježile su ga i neke druge: tranzicija vlasti u Siriji, prosvjedi u Gruziji, migracijska politika te – priprema Unije za administraciju Donalda Trumpa.
Summit europskih čelnika: Deklaracija o Ukrajini i poruke za regiju
Na raspravi o Ukrajini je sudjelovao i predsjednik Volodimir Zelenski. Nakon toga – donesena je zajednička deklaracija. U njoj se nastavlja pružati jasna podrška Ukrajini, a naglašava se i da bilo kakve inicijative nisu moguće bez predstavnika te zemlje.
Summit je pratio dopisnik HRT-a Vibor Vlainić koji je izvijestio o sastanku.
– Odluke se mogu očekivati, ali nikakve presudne. Ovdje su lideri zaokupljeni s ostalim temama koje nisu samo Ukrajina. Sastanak i dalje traje. O Ukrajini se raspravljalo ujutro dok je ovdje bio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Nakon što je on otišao, lideri su usvojili zajedničku deklaraciju o Ukrajini. Nakon što su još raspravljali i u toj zajedničkoj izjavi o Ukrajini, u zajedničkim zaključcima, naglašava se, osim što se Ukrajini pruža jasna podrška kao i do sada, kako se bilo kakve inicijative o Ukrajini ne smiju poduzimati bez predstavnika Ukrajine, izvijestio je Vlainić.
Dodao je kako se tu moguće aludira i na ponašanje mađarskog premijera Viktora Orbana, no i on je sa svim ostalim liderima podržao zaključke.
– Ovaj sastanak poseban je zato što je u novom formatu, jednodnevan je, a novi predsjednik Europskog vijeća još se uhodava. Zanimljivo je i da ovdje nema francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Njega mijenja njemački kancelar Olaf Scholz koji je dosta zaokupljen s vlastitim problemima kod kuće. Talijanska premijerka Giorgia Meloni ranije je otišla s ovog sastanka jer ima gripu i dobila je temperaturu, rekao je Vlainić.
Vučić i Plenković o Janafu
Razgovaralo se ponešto i o sankcijama Rusiji.
– Jednu posebnu temu jučer je načeo srpski predsjednik Aleksandar Vučić koji je na sastanku EU – Zapadni balkan izjavio kako bi zbog američkih sankcija naftnoj industriji Srbije moglo doći do poremećaja i prestanka isporuke nafte Srbiji kroz jadranski naftovod u Hrvatskoj. I on je na neki način pokušao širiti paniku kada je rekao da bi Janaf zbog toga mogao bankrotirati, ali takvu izjavu svakako treba uzeti s velikom dozom opreza, istaknuo je Vlainić.
I premijer Andrej Plenković kada je razgovarao s novinarima rekao je kako bi se za bilo kakav scenarij koji to uključuje našlo jedno održivo rješenje.
– Mi na Krku imamo i terminal naftni i terminal prirodnog ukapljenog plina, dakle LNG terminal, koji nisu važni samo jedino za Hrvatsku. Naravno su nama ključni kao sigurni i diversificirani opskrbni pravac i naftom i plinom, ali je bitno i za sve naše susjede, budući da praktički velika većina nafte koja dolazi u Srbiju dolazi upravo putem Janafa. Radimo na tome da ako i bude nekog režima da se poštuju postojeći ugovori i da ova suradnja između Janafa i Nisa time ne bude obuhvaćena, rekao je Plenković.
Costa dočekao Zelenskog, Ukrajina treba više pomoći
Današnji summit prvi je kojim predsjeda António Costa otkako je početkom mjeseca preuzeo predsjedanje Europskim vijećem. Prvi je dočekao i ukrajinskog predsjednika.
– Možete računati na našu punu i nepokolebljivu potporu koliko god bude potrebno. Sada u ratu i u budućnosti u miru, rekao je Costa Volodimiru Zelenskom.
Ukrajini treba više pomoći od nekoliko sustava protuzračne obrane, smatra ukrajinski predsjednik koji je sudjelovao u razgovorima na današnjem summitu 27-orice.
– Kada je u pitanju prekid vatre u bilo kojem sukobu, bilo kojem ratu, ljudi moraju znati što će se sljedeće dogoditi, kako će završiti… Ukrajini su potrebna sigurnosna jamstva, jak položaj, istaknuo je Zelenski.
Europska sigurnosna jamstva nedovoljna su za Ukrajinu. Članstvo u NATO-u ostaje ključan jamac za sigurnost Ukrajine.
– Vidite s kim imamo posla. Danas je “drug” iz Kremlja rekao da Rusija nudi tehnološki dvoboj… Rekao je da će napasti npr. Kijev i da bismo trebali postaviti protuzračnu obranu protiv njihovih novih nadzvučnih projektila… Vjerujete li da bi to razumna osoba mogla reći? Ne. To jednostavno nisu ljudi… Putin je vrlo opasan za sve. Za njega ljudski život ne vrijedi ništa. Mislim da je lud…, izjavio je Zelenski.
Kallas: Rusija nije nepobjediva
Unija bi se trebala udaljiti od puke retorike i pojačati vojnu i financijsku potporu Kijevu. Ukrajina sama mora odlučiti kada će u mirovne pregovore, suglasni su čelnici Unije.
– Čujem neke glasine o mogućim mirovnim pregovorima. Mislim da je za to prerano jer Rusija napreduje i osjeća se jačom stranom. Ona ne želi pravedan i održiv mir, istaknuo je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
Rusija nije nepobjediva. Dovoljno je samo pogledati sirijski kolaps, izjavila je šefica europske diplomacije.
– Bilo kakav prerani pritisak na pregovore zapravo će biti loš posao za Ukrajinu. Svi drugi akteri u svijetu pozorno prate kako se ponašamo u ovom slučaju i stoga zaista moramo biti jaki, smatra Kaja Kallas, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Mađarski predsjednik Ukrajini predlaže tzv. “božićni prekid vatre”, što je razljutilo ukrajinskog predsjednika.
– Plan je na stolu. Možete ga uzeti ili ostaviti. To nije kompliciran birokratski plan nego vrlo jednostavan ljudski plan. Samo nemojte dopustiti da tisuće mladića umru u božićno vrijeme. I razmijenite velik broj ratnih zarobljenika…, kazao je mađarski premijer Viktor Orban.
Ukrajinski predsjednik, čini se, ipak se najviše uzda u novoizabranog američkog predsjednika.
– Kakve emocije! Dobro došao, Donalde. Predsjednik Trump je jak čovjek i zaista ga želim imati na našoj strani, za mene je to veoma važno, izjavio je Zelenski.
Trumpov povratak i odnosi s novom administracijom jedna su od tema na današnjem summitu. Čini se da je njegov izbor pojčao duboki osjećaj tjeskobe u Uniji s otvorenim pitanjem hoće li Washington po svaku cijenu pogurati vlasti u Kijevu u brzopleti dogovor o kraju rata koji bi podrazumijevao bolne teritorijalne ustupke i veću vojnu odgovornost za Europljane – vjerojatno u nekom obliku mirovne misije.
No tu je i Trumpova prijetnja sveobuhvatnim carinama na europske proizvode na koju 27-orica moraju naći odgovor.
Plenković: EU će nastaviti pomagati Ukrajinu politički, financijski i vojno
Europska unija će podržavati Ukrajinu iz prijateljskih , ali iz principijelnih razloga zbog potpore poštivanju međunarodnog prava suprotstavljanja agresiji i svemu onome što gledamo već više od tisuću dana u Ukrajini, rekao je premijer Andrej Plenković novinarima u Bruxellesu.
Dodao je da će se pričekati da novi američki predsjednik Donald Trump u siječnju preuzme dužnost i da se onda u duhu transtlantskog partnerstva i u dogovoru s Ukrajinom pokušaju stvoriti preduvjeti za mir.
Ali ne bilo kakav, nego mir koji će poštovati međunarodno pravo i teritorijalni integritet i cjelovitost Ukrajine, rekao je hrvatski premijer.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
GIPHY App Key not set. Please check settings