Koliko je radikalizacija mladih opasna, pokazali teroristički napadi u BiH i Srbiji

Teroristički napadi u Bosni i Hercegovini i Srbiji tokom 2024., nakon niza godina bez takvih incidenata, ukazali su na problem ranjivosti mladih, čak i djece od 14 godina, na radikalne i ekstremističke ideologije prisutne u online i stvarnom svijetu.

Četrnaestogodišnjak iz Bosanske Krupe koji se sumnjiči da je u oktobru 2024. ubio jednog i ranio drugog policajca čeka konačnu odluku Suda u ovom gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine o tome hoće li biti smješten u odgojno-popravnu ustanovu.

Dječak je u pritvoru otkako je osumnjičen da je počinio teroristički napad tako što je ušao u policijsku stanicu i nožem napao policajce.

Detalji o ovom slučaju su, uglavnom, bili nepoznati javnosti. jer je riječ o maloljetnoj osobi koja ima manje od 16 godina i stoga neće krivično odgovarati kao odrasla osoba.

Propaganda tzv. Islamske države na profilima dječaka?

Na dan kad je napadnuta policijska stanica, maloljetnik je na svom Instagram profilu podijelio story s pjesmom – našidom – a cappella pjevanjem stihova koji veličaju džihad – na francuskom jeziku s prijevodom na engleskom.

Riječ je o stihovima koji veličaju napade u Parizu iz 2015. godine, prema studiji Propaganda “Islamske države” na francuskom jeziku Fondacije kuća humanističkih znanosti iz Francuske.

“Svaki put kad oklijevam, između hrabrosti i straha… Pravda u mom srcu budi želju da krenem naprijed… spasiti islam je moj izazov, dovoljno mi je Božije odobrenje”, riječi su koje je prije napada na policajce čuo i podijelio dječak.

On je napisao i oporuku, informacije su izvora bliskih istrazi.

RSE je uspio otkriti da je dječak imao nekoliko Instagram naloga. Pomenuti našid objavljen je na najduže aktivnom nalogu, iz maja 2023., na kojem je 16 puta, prema podacima Instagrama, mijenjao ime.

Dijelio je sadržaje o terorističkoj grupi “Islamska država”, kao i o osobama s Balkana i šire koje se dovode u vezu s grupom, koja je teritorijalno poražena u Siriji 2019. godine.

Više od 300 osoba iz BiH je od 2012. do 2016. otišlo u Siriju i Irak i pridružilo se nekoj od militantnih skupina, uključujući i “Islamsku državu”.

“Sve češće vidimo kako ‘Islamska država' cilja mlade, a za sve više osujećenih i izvedenih napada odgovornost preuzimaju maloljetnici. Lako ih je regrutirati putem interneta, jer tu provode mnogo vremena, lako ih je impresionirati i naivni su, a često i idealistični”, kaže za RSE Anne Speckhard, direktorica Međunarodnog centra za proučavanje nasilnog ekstremizma (ICSVE) u Washingtonu.

Ricardo Valle, talijanski istraživač fokusiran na ekstremizam, za RSE je rekao da je poznato da pristaše “Islamske države” nisu u posljednje vrijeme imali mnogo strukturiranih mreža za ljude iz zemalja Balkana.

“Željeli su stvoriti više strukture, bilo na Telegramu ili Facebooku ili na RocketChat kanalima, gdje bi pristaše mogli komunicirati i organizirati se”, rekao je Valle.

Valle je ocijenio da često mete osoba koje šire takve mreže budu tinejdžeri jer je na njih lakše utjecati.

Iz Suda u Bosanskoj Krupi kažu da je sudija za maloljetnike prihvatio prijedlog Tužiteljstva Unsko-sanskog kantona za smještanje maloljetnika u popravni dom i da će na osnovu toga prijedloga biti održan glavni pretres na kojem će se provesti dokazi, a nakon toga biti donijeta i odluka.

Policijske agencije i pravosudne institucije uključene u slučaj dosad su jedino podijelile informacije da je osim dječaka u danima nakon napada uhapšeno nekoliko osoba koje se mogu dovesti u direktnu vezu s njim, kao i procesom njegove indoktrinacije u okviru izvaninstitucionalnih vjerskih udruženja. Ove osobe su uz mjere zabrane puštene na slobodu.

Rečeno je i da se utvrđuje je li mladić bio povezan s nekom ekstremističkom grupom i je li se na njega utjecalo na bilo kakav način.

Dječak ranije podijelio snimak napadača iz Beograda

Na drugom Instagram nalogu dječak, koji se sumnjiči za napad u Krupi, koristio je ime Abu Bakar Al-Bosni i s ovog profila pozivao na nasilje.

Upravo s ovog profila je 5. oktobra podijelio i video u kojem se Miloš Žujović, koji je samostrijelom napao policajca ispred Izraelske ambasade u Beogradu, zaklinje na odanost vođi “Islamske države” Abu Hafsu al-Hašimiju al-Kurejšiju (al-Hashimi al-Qurashi).

Dvadesetpetogodišnji mladić koji je prihvatio islam, iz beogradske općine Mladenovac, napao je policajca ispred Ambasade tačno na desetu godišnjicu otkako je Abu Bakr-Baghdadi proglasio tzv. kalifat Islamska država i sebe kalifom, 29. juna 2014. godine, govoreći iz Nuri džamije u iračkom Mosulu.

Napadnuti policajac je pucao u Žujovića koji je nakon toga preminuo od zadobivenih povreda.

Žujović je u videu govorio o “nepravdi u ubijanju muslimana”.

A upravo ovaj narativ je, kažu istraživači, “opravdanje” pristašama “Islamske države” za pozive za napade.

Pozivaju na odmazdu zbog izraelskog napada na Gazu, kao i zbog zatvaranja žena, djece osumnjičenih militanata u neuvjetnim kampovima u sjeveroistočnoj Siriji.

“Militantna džihadistička ideologija se oslanja na tvrdnju da je Zapad posebno nepravedan prema muslimanima i da je odgovor u islamu, ali njihovo tumačenje je da podrže samoubilački terorizam, nasilni džihadistički terorizam i nasilje kako bi se uspostavila islamska vladavina navodno da bi se ostvarila pravda žrtvama nepravde. Kada su to scene masovnih civilnih ubistava u Gazi, lako je ovu ideologiju prodati mladima i maloljetnicima”, kaže Speckhard za RSE.

‘Online džihadisti'

Napad u Beogradu pokazao je, kako kaže Vlado Azinović, sigurnosni stručnjak, dvije pojavnosti u suvremenom terorizmu.

“Prvo je individualizacija terora, odnosno terorizma. Nemamo više klasične grupne napade terorističkih organizacija, ćelija, na način na koji smo to vidjeli ranije. To ne znači da su oni potpuno prestali, ne znači da se više neće događati, ali umjesto kolektivnih, grupnih napada na izabrane ciljeve, sve češće imamo individualce koji izvode te napade”, kaže Azinović.

Druga pojavnost je, kaže, ubrzana radikalizacija u digitalnom prostoru.

“Radikalizacija u terorističke grupe ideološkog tipa u nekom hladnoratovskom klasičnom dobu nekad bi trebalo mjesecima i godinama. Ljudi su išli na kurseve, na kružoke, čitali su knjige, imali su obaveznu literature… Danas je taj proces digitaliziran i nevjerovatno ubrzan. Sa stanovišta agencija koje pokušavaju suzbiti ili spriječiti terorizam, to ih doslovno stavlja u nemoguću misiju”, ocjenjuje stručnjak.

Ovo je tokom 2024. potvrđeno i kad su osujećeni napadi u Beču tokom koncerta američke zvijezde Taylor Swift.

Napadi su bili inspirirani “Islamskom državom”, piše obavještajna konsultantska kompanija Soufan Group sa sjedištem u New Yorku, i dodaje da su neki od počinitelja umiješanih u zavjeru radikalizirani na internetu.

“‘Islamska država' i njena globalna mreža podružnica nastavljaju da radikaliziraju, regrutuju i podstiču sljedbenike i pristaše da pokrenu terorističke napade na Zapadu. Islamska država Horasan (IS-K) je predvodila nemilosrdni napor da proširi svoj pristup propagandi i medijskim operacijama i pri tome se oslanjao na različite aplikacije i platforme za razmjenu poruka kako bi se povezao s različitim dijasporama na Zapadu — sa Balkana, Kavkaza i Centralne Azije — i uvjerio svoje pristalice da napadnu niz meta.”

Grupa navodi da je, nakon Hamasovih napada 7. oktobra i kasnijih vojnih akcija Izraela u Gazi, Evropa doživjela zabrinjavajući porast hapšenja povezanih s terorizmom, “pri čemu su gotovo dvije trećine uhapšenih između oktobra 2023. i juna 2024. tinejdžeri”.

Kažu da džihadistički regruteri koriste društvene mreže poput TikToka ili aplikacije za poruke Telegrama za vrbovanje i širenje propagande, iako je bilo mnogo napora da se kontroliraju ove mreže i suzbije ovakvo korištenje platformi.

Soufan grupa navodi primjer s početka 2023. kada je spriječen napad na LGBTIQ+ paradu u Austriji. Napad su planirali 20-godišnji Austrijanci čečenskog i bosanskog porijekla, a bili su inspirirani i radikalizirani preko TikToka.

Iako TikTok ima politiku uklanjanja ekstremističkog sadržaja, Soufan grupa navodi da studije pokazuju obim nasilne propagande dostupne na videoplatformi.

“Moramo delegitimizirati ovu ideologiju, jer nema jake korijene u islamu, onemogućiti propagandni i regrutacijski aparat terorističkih skupina i također se pozabaviti stvarnim nepravdama kao što su islamofobija, diskriminacija u Europi i deseci hiljada ubijenih civilnih žrtava u Gazi”, kaže Speckhard.

Stručnjakinja zaključuje da se većina regrutiranja događa online i da “moramo biti svjesni koliko su mladi ranjivi na svojim telefonima i u svojim spavaćim sobama noću – terorist može doslovno razgovarati s njima i uvjeravati ih u ispravnost izvođenja nasilnih napada dok su im roditelji u susjednoj sobi”.

Ona smatra da je potrebno više edukacije o ovome u školama kako bi mladi prepoznali laži koje im se govore u vrlo spretno kreiranim i emotivnim videozapisima o regrutiranju.

Suradnja na tekstu: Miloš Katić