Svijet u 2024. godini: Ratovi, Donald Trump i sirijski ustanici

Američki izbori bili su najiščekivaniji događaj godine. Svijet se pripremao za sučeljavanje Joea Bidena i njegovog prethodnika Trumpa, ali je Biden, suočen s vidljivim utjecajem svojih godina i pritiscima demokrata da se povuče nakon lošeg nastupa u debati, sa zvukom sirene odustao i otvorio prostor potpredsjednici Kamali Harris. 

Rat Izraela u Gazi nije zaustavljen, eskalirao je sukob Izraela s Hezbolahom, okončana je vladavina sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, a Kijev je cijelu godinu molio saveznike za veću potporu u borbi protiv ruskih snaga. 

Pale su vlade u Parizu i Berlinu, u londonski Downing Street na broju 10 uselio se novi premijer, a čelna mjesta u EU zaposjeli su neki stari, ali i neki novi ljudi. 

Nikoga nije iznenadilo da su mjerenja potvrdila dojam – ova godina bila je najtoplija u modernoj povijesti. 

Trumpov povratak u Bijelu kuću

Iako su ankete predviđale najneizvjesnije izbore u američkoj povijesti, Trump je 5. studenoga uvjerljivo pobijedio Harris.

Na tom putu preživio je dva pokušaja atentata, jedan na skupu u Pennsylvaniji u srpnju kad mu je metak okrznuo desno uho, a drugi na Floridi blizu njegova golf terena. 

Osvojio je 312 elektora od potrebnih 270, a u tome mu je pomogla pobjeda u svih sedam ključnih “swing” država – Arizoni, Georgiji, Michiganu, Nevadi, Sjevernoj Karolini, Pennsylvaniji i Wisconsinu.

Trumpu je povratak u Ovalni ured osigurao da se kazneni postupci protiv njega odgode barem do kraja mandata. 

Biden je primio svog nasljednika u Bijeloj kući i obećao miran prijenos vlasti. Doći će Trumpu na inauguraciju 20. siječnja i nastaviti tradiciju koju Trump nije ispoštivao 2021. 

Trump, drugi put američki predsjednik i drugi put osoba godine prema izboru časopisa Time, bit će najstariji predsjednik u povijesti Sjedinjenih Američkih Država kada preuzme dužnost.

Provedbu njegovih ideja i politika olakšat će činjenica da su republikanci na parlamentarnim izborima osvojili većinu u Zastupničkom domu i Senatu. 

Trump, u čijoj će administraciji važnu ulogu imati Elon Musk, već je najavio nove carine Kini, Kanadi i Meksiku i deportaciju svih ilegalnih migranata. 

Asadov pad

Sirijski predsjednik Bašar al-Asad je svrgnut s vlasti. Njegovi saveznici Rusija, Iran i libanonski Hezbolah bili su opterećeni vlastitim sukobima, što je pobunjenički savez predvođen islamističkim pokretom Hajatom Tahrirom al-Šamom, bivšom podružnicom al Kaide, iskoristio i pokrenuo iznenadnu, ali uspješnu ofenzivu krajem studenoga. 

Asada će se pamtiti kao diktatora koji je 2011. nasilno ugušio mirne prosvjede protiv svog režima i tako pokrenuo građanski rat. U ratu je ubijeno više od pola milijuna ljudi, a šest milijuna postalo je izbjeglicama.

Asadu i njegovoj obitelji odobren je azil u Moskvi, a Muhamed al-Bašir bit će premijer prijelazne sirijske vlade do 1. ožujka 2025.

Al-Bašir je pozvao Sirijce da se vrate u svoju domovinu. 

– Pozivam sve Sirijce u inozemstvu: Sirija je sada slobodna zemlja koja je vratila svoj ponos i dostojanstvo. Vratite se!, rekao je Bašir u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera.

Turska, koja je primila oko tri milijuna sirijskih migranata i izbjeglica, najavila je da će omogućiti siguran i dobrovoljan povratak Sirijaca njihovim domovima. 

Europske zemlje, uključujući Hrvatsku, ubrzo su počele stopirati zahtjeve za azil Sirijcima. 

Iran, SAD, Francuska i Njemačka među prvima su počele tražiti puteve komunikacije s novim sirijskim vodstvom, dok Izrael uništava sirijska skladišta oružja. 

Bliski istok gori  

Izraelska osvetnička vojna kampanja u Gazi ubila je više od 44.000 ljudi, od kojih su većina civili, prema podacima ministarstva zdravstva u Pojasu Gaze pod upravom Hamasa, koje Ujedinjeni narodi smatraju pouzdanima.

Više desetaka talaca, od oko 250 zarobljenih u brutalnom Hamasovom napadu na Izrael 7. listopada 2023., što je bio okidač za rat, još uvijek se nalazi u zarobljeništvu u Gazi. 

Unatoč pritiscima i pozivima međunarodne zajednice da se okonča rat u Gazi i proizašla humanitarna kriza, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ne posustaje s napadima, a naloge Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) za njegovo uhićenje i uhićenje bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta smatra “antisemitskima” i poručuje da će rat trajati sve dok Hamas ne bude iskorijenjen i prestane biti prijetnja Izraelu.

U rujnu je eskalirao sukob Izraela s libanonskim Hezbolahom, saveznikom Hamasa koji je rekao da djeluje iz solidarnosti s Palestincima u Gazi. 

Pejdžeri i voki-tokiji pripadnika Hezbolaha eksplodirali su u Libanonu u razmaku od 24 sata u rujnu i pritom ubili najmanje 37 osoba, a ranili više od 3000. Izrael je to nazvao “početkom nove faze u ratu”. Hezbolah je u istom mjesecu ostao bez svog višegodišnjeg lidera Hasana Nasrallaha, ubijenog u izraelskom zračnom napadu na Bejrut.

Hezbolahov saveznik Iran lansirao je projektile na Izrael u listopadu u odmazdi za kopneni napad izraelskih snaga na južni Libanon. Izrael se osvetio napadom na vojne ciljeve u i oko Teherana.

Primirje Izraela i Hezbolaha, uz posredništvo SAD-a, stupilo je na snagu krajem studenoga, ali je krhko i obje strane se međusobno optužuju za njegovo kršenje.  

Trumpov plan za Ukrajinu?

Hoće li ruski rat u Ukrajini ući i u četvrtu godinu? Ako se pita Trumpa, neće. Kako god bilo, očekuje se promjena američke politike prema ratu u Ukrajini pa Bidenova administracija nastoji osnažiti Kijev u samom finišu mandata. 

Washington je dopustio Kijevu korištenje američkog dalekometnog oružja protiv ciljeva na ruskom teritoriju, a taj potez su slijedile Velika Britanija i Francuska. SAD Ukrajini šalje paket oružja vrijedan 725 milijuna dolara, a ministarstvo financija prebacilo je 20 milijardi dolara posebnom fondu Svjetske banke za potporu Ukrajini u sklopu zajma skupine G7. 

Unatoč iznenadnoj ofenzivi na rusku regiju Kursk u kolovozu, u jednom od najvećih napada na rusko tlo, Ukrajina nije uspjela spriječiti napredovanja ruskih snaga na svom teritoriju. 

“Plan pobjede” ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je predstavljao na turneji po savezničkim zemljama, brzo je pao u drugi plan i sada su sve oči uprte u Trumpa i njegov plan za kraj rata u Ukrajini.  

Kijev i Moskva sve više pokazuju spremnost za pregovore, ali Ukrajina je više puta pozivala saveznike da je ojačaju prije početka razgovora. Zelenskij se kratko susreo s Trumpom u Parizu u studenome i tražio sigurnosna jamstva za Ukrajinu u slučaju bilo kakvog dogovora s Rusijom. 

Rusija u međuvremenu nastavlja s napadima i ostvaruje najbrže vojne uspjehe na bojišnici u istočnoj Ukrajini od početka rata u veljači 2022.

Godina izbora i promjena 

Ruski predsjednik Vladimir Putin osigurao si je peti šestogodišnji mandat u ožujku s rekordnih 88 posto podrške, iako će rijetki izvan Rusije pomisliti da su izbori bili slobodni i pošteni. 

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Švedska je 7. ožujka službeno ušla u NATO kao 32. članica saveza, čime je odbacila svoju dvjestogodišnju politiku neutralnosti.

U lipnju su održani izbori za Europski parlament, koji su s izborima u nekim državama članicama donijeli pomak udesno u ravnoteži moći.

Na izborima za EP stranke desnog centra okupljene u Europskoj pučkoj stranici (EPP) dodatno su učvrstile svoj vodeći položaj, stranke lijevog centra (socijalisti i demokrati) uspjele su očuvati raniji broj zastupnika, dok su liberali (Renew) i Zeleni veliki gubitnici. Liberale su se trećeg na peto mjesto po snazi istisnule stranke krajnje desnice (Domoljubi za Europu) te Europski konzervativci i demokrati (ECR).

Ursula von der Leyen bit će još pet godina na čelu Europske komisije, a Portugalac Antonio Costa novi je predsjednik Europskog vijeća. Bivši nizozemski premijer Mark Rutte, pak, preuzeo je dužnost glavnog tajnika NATO-a. 

Keir Starmer postao je premijer Velike Britanije, njegova Laburistička stranka uvjerljivo je pobijedila na parlamentarnim izborima u srpnju, okončavši 14 godina vladavine konzervativaca.

U studenome se raspala semaforska koalicija u Njemačkoj, a u prosincu je izglasano nepovjerenje manjinskoj vladi kancelara Olafa Scholza pa će Nijemci iduće godine na izbore. 

Nedugo prije toga pala je još jedna europska vlada – francuska vlada Michela Barniera formirana nakon prijevremenih izbora u Francuskoj u lipnju. Krajnja desnica i ljevica udružile su se u prosincu i izglasale nepovjerenje Barnieru, premijeru s najkraćim mandatom u modernoj francuskog povijesti. 

U Rumunjskoj je, pak, ustavni sud zbog ruskog uplitanja poništio prvi krug predsjedničkih izbora, na kojima je na opće iznenađenje pobijedio proruski desničar Calin Georgescu. 

U Gruziji se tjednima prosvjeduje nakon što je vladajuća proruska stranka Gruzijski san zaustavila proces te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji.

Najtoplija godina u povijesti mjerenja

Copernicus, program Europske unije za praćenje klimatskih promjena, procjenjuje da će 2024. biti najtoplija godina u povijesti i prva s više od 1,5 stupnja višom temperaturom od predindustrijske razine. U nedjelju, 21. srpnja, svijet je dosegnuo najvišu prosječnu površinsku temperaturu od 17,09 stupnjeva, također pokazuju podaci Copernicusa. 

Zemlje u razvoju i bogatije zemlje stigle su s tim saznanjima na ovogodišnji COP29. Klimatski samit održan je u studenome u Azerbajdžanu, zemlji uvelike ovisnoj o fosilnim gorivima te u sjeni Trumpove prijetnje da će opet povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. 

Financiranje borbe protiv klimatskih promjena bila je glavna točka pregovora. Dogovoreno je izdvajanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena, što je povećanje u odnosu na prethodnu obvezu razvijenih zemalja da osiguraju 100 milijardi dolara godišnje.

Siromašnije zemlje i klimatske organizacije smatraju to nedostatnim i nadaju se boljem dogovoru iduće godine u Belemu u Brazilu. 

Smrtonosne oluje

Razorne poplave pogodile su španjolsku Valenciju 29. listopada. U nekoliko sati palo je kiše koliko je inače padne u cijeloj godini. Živote je izgubilo više od 200 ljudi, a stanovnici su izašli na ulice i zatražili odgovornost vlasti jer ih nije na vrijeme upozorila na opasnost od olujnih kiša. Kralj Filip V. stoički je podnio vrijeđanje i gađanje blatom kad je posjetio pogođena područja. 

Susjednu Bosnu i Hercegovinu pogodile su bujične poplave 4. listopada. Poginulo je 27 osoba, najviše u Jablanici, a šteta se procjenjuje na više od 125 milijuna eura. 

Oluja Boris harala je srednjom i istočnom Europom u rujnu i odnijela za sobom više od 20 života. Rumunjska, Poljska, Austrija, Češka i Slovačka bile su najteže pogođene posljedicama te oluje.  

Stanovnici Vijetnama bili su najveća žrtva tajfuna Yagi, najsnažnije ovogodišnje oluje u Aziji početkom rujna u kojoj su poginule stotine ljudi. Žrtve i štetu pretrpjeli su i Kina, Tajland, Mjanmar, Laos i Filipini. 

Uragan Helena, koji je prolazio jugoistokom SAD-a krajem rujna, usmrtio je više od 200 ljudi. 

Pred sam kraj godine, ciklon Chido usmrtio je stotine, a možda i tisuće ljudi u francuskom arhipelagu Mayotteu u Indijskom oceanu. 

Anđeosko lice i Božja čestica

Ikona “anđeoskog lica” francuske kinematografije Alain Delon umro je u kolovozu. Delon, karizmatičan, talentiran i lijep, bio jedno od najprepoznatljivijih lica europskog filma.

Dobitnik Nobelove nagrade i poznati fizičar Peter Higgs (94) preminuo je u travnju svojem domu u Edinburghu. Higgs je predvidio postojanje nove čestice poznate kao “Božja čestica”, odnosno Higgsov bozon. 

Književni svijet ostao je ove godine bez Nobelovke Alice Munro i najpoznatijeg albanskog književnika Ismaila Kadarea. 

Američki producent, skladatelj i tekstopisac Quincy Jones umro je u dobi od 91 godine. Višestruko talentirani glazbeni stručnjak producirao je, među ostalim, kultni album Michaela Jacksona Thriller, najprodavaniji u povijesti.

Bivša zvijezda američkog nogometa O.J. Simpson, koji je 1995. oslobođen od optužbe za ubojstvo supruge i njezina prijatelja u slučaju koji je izazivao golem interes američke i svjetske javnosti, umro je u dobi od 76 godina nakon borbe s karcinomom.

Shannen Doherty, Brenda iz popularne tinejdžerske serije Beverly Hillsa, umrla je nakon višegodišnje borbe s rakom dojke. Imala je 53 godine.

U Francuskoj je u veljači umro bivši francuski ministar pravosuđa Robert Badinter, čovjek koji je proglasio kraj Jugoslavije i potvrdio Hrvatsku u njezinim granicama, a u svojoj domovini najpoznatiji po ukidanju smrtne kazne 1981. 

Putinov najžešći kritičar i vođa ruske oporbe Aleksej Navaljni umro je u veljači u arktičkoj kaznenoj koloniji u dobi od 47 godina. Pokopan je 1. ožujka u Moskvi uz pjesmu ”My Way” Franka Sinatre. 

Mlađe generacije šokirala je tragična smrt bivšeg pjevača One Directiona Liama Paynea u Argentini.

Megazvijezda

Taylor Swift je završila svoju, po mnogočemu rekordnu globalnu turneju “Eras” u kanadskome Vancouveru, učvrstivši status međunarodne glazbene megazvijezde. Turneja je bila je najunosnija u povijesti s procijenjenom zaradom od dvije milijarde dolara.