BiH je preplavljena švercovanom kafom?

Kafa je za većinu građana Bosne i Hercegovine jedini luksuz koji sebi mogu priuštiti u općoj besparici i tradicija od koje ne odustaju unatoč sve upitnijem kvalitetu tog napitka na domaćem i divljanju njegovih cijena na globalnom tržištu. Iako svakodnevica potvrđuje da potrošnja kafe u Bosni i Hercegovini ni najmanje ne jenjava, a cijena joj kontinuirano raste (prema podacima državne Agencije za statistiku, kilogram mljevene kafe u septembru ove godine koštao je 19,6 KM, za gotovo dvije KM više nego istom prošlogodišnjem mjesecu) akcizni prihodi od uvoza tog visokotarifnog proizvoda su u padu, što ukazuje na zaključak da njegova velika količina u našu zemlju ulazi švercerskim kanalima.

Akcizni pad

Naime, prema podacima iz novog Biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH, učešće akciza na kafu u posljednje tri godine kretalo se između 1,9 i 2,3 posto ukupnih akciznih prihoda, pri čemu su najveći bili u 2021. godini, nakon čega je u 2022. zabilježen pad naplate za 8,7 posto, a u 2023. dodatno usporavanje od 0,5 posto.

Akcize po kilogramu
sirova kafa	pržena kafa	ostali proizvodi
1,50 KM	3,00 KM	3,50 KM

Akciza na kafu (sirova kafa – 1,50 KM, pržena kafa – 3,00 KM, ostali proizvodi od kafe – 3,5 KM po kilogramu) plaća se prilikom uvoza, čije je smanjenje u novčanom iznosu najizraženije u slučaju  sirove kafe, čija je uvezena količina istovremeno znatno veća u odnosu na prženu kafu i ostale proizvode od kafe koji podliježu plaćanju akcize.

“Može se zaključiti da se naplata prihoda od akciza na kafu kreće u skladu sa kretanjem ukupne količine uvezene kafe.

U 2022. godini zabilježen je znatan pad uvoza sirove kafe za 13,1 posto i ostalih proizvoda od kafe za čak 24,9 posto, dok je smanjenje uvezene količine pržene kafe iznosilo 0,3 posto.

Trend smanjenja uvoza ostalih proizvoda od kafe nastavljen je i u 2023. godini, kada je zabilježen pad od za 9,7 posto, dok je uvoz sirove i pržene kafe bio u blagom porastu“, precizira se u Biltenu.

Pokušavajući objasniti navedeni trend, analitičari Uprave za indirektno oporezivanje podsjećaju da je “pandemija Covid-19 izazvala velike probleme, pri čemu se trend potrošnje kafe smanjio kao odgovor na vanjski šok, tako da u prethodnim godinama potrošnja kafe nije vjerno pratila ustaljeni obrazac zbog uticaja visokih troškova života, pada raspoloživih prihoda i pada zaliha“.

Učešće akciza na kafu u posljednje tri godine kretalo se između 1,9 i 2,3 posto ukupnih akciznih prihoda, pri čemu su najveći bili u 2021. godini, nakon čega je u 2022. zabilježen pad naplate za 8,7 posto, a u 2023. dodatno usporavanje od 0,5 posto

“Uprkos tome što je kafa relativno neelastičan proizvod, izazovno globalno ekonomsko okruženje imalo je negativan uticaj na njenu potrošnju. Globalna inflacija uzrokovala je pad zaliha i smanjenje potrebe za kupovinom na međunarodnom tržištu, što je za posljedicu imalo niže globalne stope potrošnje kafe i samim tim niže stope potrošnje kafe u zemlji“, konstatira se u Biltenu, u kojem je proanalizirana i kvartalna naplata akciza na kafu, koja je tendenciju rasta imala jedino tokom 2021. godine, u čijem četvrtom tromjesečju je zabilježena i najveća naplata u posmatranom periodu.

“Pozitivan trend u naplati ovih prihoda nije nastavljen u prvom i drugom kvartalu 2022. godine, dok drugu polovinu iste godine karakteriše blagi oporavak u naplati.

Početak 2023., kao i početak tekuće godine, odnosno prvi kvartali u zadnje dvije godine karakteristični su po nižoj naplati ovih prihoda, dok drugi i treći kvartal tekuće godine karakteriše blagi oporavak, odnosno povećanje naplate.

Ukoliko globalna ekonomija nastavi da raste i ukoliko industrija bude odgovorila na veliko smanjenje zaliha, ovo bi moglo pozitivno se odraziti na potrošnju kafe i samim tim na povećanje uvoza i prihoda od akciza na kafu u četvrtom kvartalu tekuće godine. Međutim, ukoliko ne dođe do ovih odgovora, a cijene kafe nastave da rastu, uvoz kafe i prihodi od akciza na kafu mogli bi dodatno da padaju“, procjenjuju iz Uprave.

Uz opasku da je smanjenje naplate prihoda od akciza na kafu zabilježeno tokom čitave 2022. te da je taj negativni trend nastavljen i u prvom kvartalu 2023. godine, u Biltenu se pojašnjava da “s obzirom da je u drugom kvartalu 2022. zabilježeno najveće smanjenje u naplati ovih prihoda – za 15,3 posto, drugi kvartal 2023. karakteriše najveće povećanje naplate u posmatranom periodu – od 12,6 posto“.

“U trećem kvartalu 2023. nastavljen je trend rasta u naplati prihoda od akciza na kafu, sa blagim povećanjem od 1,4 posto, dok četvrti kvartal iste godine karakteriše smanjenje ovih prihoda za 6,2 posto.

U tekućoj godini prvi i treći kvartal obilježio je rast ovih prihoda za 5,7 posto u prvom, odnosno 1,1 posto u trećem kvartalu, dok je u drugom kvartalu zabilježeno smanjenje naplate za 2,1 posto u odnosu na naplatu u istom tromjesečju prethodne godine“, sumira se u Biltenu.

Mjesečna dinamika kretanja prihoda od akciza na kafu, pak, bila je u znaku pada naplate u svim mjesecima 2022. godine izuzev januara i avgusta, nakon čega je negativan trend nastavljen i u januaru 2023. godine. Kako se napominje, tokom 2023. zabilježena su veća odstupanja u naplati akciza na kafu na mjesečnom nivou u odnosu na isti mjesec prethodne godine – najveća stopa rasta evidentirana je u maju ( 21,7 posto), a najveći pad u novembru (36,4 posto). Tokom većeg broja mjeseci u tekućoj godini, stopa rasta akciznih prihoda od kafe je stagnirala, dok je u februaru i julu vidljiv njihov rast od 19,6 i 16,2 posto.

Nastavak poskupljenja

“S obzirom da kafa nije sezonski napitak, kao što su bezalkoholna i alkoholna pića te pivo, čija je potrošnja pod uticajem sezonskih faktora, oscilacije u njenoj potrošnji se ne mogu vezati za određeni period u godini. Međutim, na potrošnju kafe utiču drugi faktori, poput poremećaja u lancima snabdijevanja, cijena sirove kafe na svjetskom tržištu, cijena transporta, pakovanja, radne snage i drugi faktori.

Porast cijene utiče na smanjenje potražnje, što dovodi do smanjenja uvoza, a smanjenje količine uvezene kafe utiče na smanjenje naplate prihoda od akciza na kafu“, ističu iz Uprave, pritom konstatirajući da je prosječna potrošačka cijena mljevene kafe u BiH po jednom kilogramu imala stagnirala tokom prvih osam mjeseci 2021., nakon čega je do januara 2023. konstantno rasla, a u ostatku, te se i u prvoj polovini 2024. godine nije

znatno mijenjala, da bi prošlog jula uslijedio njen rapidan rast, tako da je najveća cijena mljevene kafe u posmatranom periodu zabilježena u ovogodišnjem septembru, kada je skočila za 10,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

U drugom kvartalu 2022. zabilježeno najveće smanjenje u naplati akciza na kafu – za 15,3 posto, dok drugi kvartal 2023. karakteriše najveće povećanje naplate – od 12,6 posto

“Klimatske nepogode, odnosno velike suše koje su obuhvatile usjeve kafe najvećih svjetskih proizvođača kafe – Brazil i Vijetnam, uzrokovale su nestašicu i povećanje globalne cijene kafe, koja je u konstantnom porastu i na najvišoj vrijednosti u posljednjih 13 godina. Također, zbog poremećaja na svjetskom tržištu i većih cijena sirovina, očekivanja su da će cijena kafe i u narednom periodu dodatno rasti.

Nestabilna situacija na Bliskom istoku uzrokuje povećanje cijena nafte, što dodatno utiče na poremećaje u lancima snabdijevanja i povećava cijenu ovog akciznog proizvoda. Iako je za potrošače kafa uglavnom potreba, a ne želja, sa velikim nizom dostupnih zamjena koje odražavaju raspon cijena, iz sveobuhvatne analize se može zaključiti da je povećanje cijena kafe osnovni uzrok smanjenja njene potrošnje i uvoza te smanjenja prihoda od akciza na ovaj proizvod.

Vlasti mogu ograničiti marže, jer zaustavljanjem rasta cijena ili dodatnim smanjenjem cijene kafe utiče se na povećanje potrošnje, što u konačnici uzrokuje povećanje prihoda od akciza, sugeriraju iz Uprave za indirektno oporezivanje

S obzirom na činjenicu da je tržište kafe u svijetu nepredvidivo, a da prosječna potrošačka cijena kafe u BiH konstantno raste, zabrinutost za cijenu može biti opravdana jer njeno veće povećanje može prouzrokovati veće smanjenje potrošnje kafe, što dalje može uticati na dodatno smanjenje uvoza i smanjenje prihoda od akciza.

Vlasti u zemlji ne mogu direktno uticati na kretanje cijena kafe na svjetskom tržištu, međutim, mogu u kriznim situacijama, kao što je bila u vrijeme pandemije Covid-19, ograničiti marže, jer zaustavljanjem rasta cijena ili dodatnim smanjenjem cijene kafe utiče se na povećanje potrošnje, čime se javlja potreba za povećanjem uvoza, a što uzrokuje povećanje prihoda od akciza na kafu“, zaključuju analitičari Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Nekvalitetna alternativa

“U vrijeme visokih cijena potrošači mogu odlučiti da piju kafu kod kuće, a ne u ugostiteljskim objektima ili mogu da se odluče za instant, umjesto svježe mljevene kafe. Također, Arabika – koja je skuplja i boljeg kvaliteta, može biti zamjenjena kafom Robusta, koja je povoljnija i lošijeg kvaliteta“, sugeriraju potrošačima iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Objava BiH je preplavljena švercovanom kafom? pojavila se prvi puta na Business Magazine.