Knežević: Građani loše žive jer koliko god prihodi rasli, ne mogu stići cijene

“Grincajg koštao pet kuna, a sada košta dva eura (više od 15 kuna)”

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača rekla je kako su za to krivi oni koji formiraju cijene i cijene koje stalno rastu.

– Ovo je treća godina, počelo je 2022. godine, prvo smo imali energetsku krizu, pa rat u Ukrajini, pa dvojno iskazivanje cijena, pa euro i cijene stalno rastu, rekla je.

Istaknula je primjer grincajga koji je dok je bila kuna koštao pet kuna, a sada kako je rekla, košta dva eura.

– Dva eura je više od 15 kuna. Zašto je to tri puta poskupjelo, nitko još nije obrazložio. Nas ljudi svakodnevno zovu i zgražaju se. Nazvala me gospođa koja je rekla da je kupila jednu glavicu kelja i dvije mrkve i to platila pet eura. Kad je došla doma i to preračunala u kune, onda je vidjela da je to skoro 40 kuna. I onda se zgražala kako to može koštati. Moja kćerka je jučer kupila glavicu salate po cijeni od tri eura, istaknula je. 

Osvrnula se i na umirovljenike.

– Oko 300 tisuća umirovljenika ima mirovinu 300 eura i manje. Znači njima je proračun za hranu 80%, 90%. Ja ne znam što si ti ljudi mogu kupiti. Lijekovi su posebna priča, ali govorimo o hrani koju ljudi moraju jesti. Ljudi moraju živjeti i moraju jesti. Nisu to ove fritule sa Dubai čokoladom, nego je to kruh, mlijeko, salata. Ono što ljudi moraju svaki dan kupiti i jesti, istaknula je.

“Trgovci nisu negativci”

Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a smatra kako trgovci nisu negativci i da oni samo rade svoj posao. 

– Ishodište cijene proizvoda je u proizvodnji. Znači taj proizvođač proizvodi tu cijenu sukladno svojim inputima koje ima i izlazi s tom cijenom na tržište. Trgovac na tu cijenu dodaje svoju maržu, na to sve ide porez koji ide u državni proračun. I to je cijena koju mi imamo na polici. I sad je kriva predodžba i krivi je narativ da se samo trgovci u tome lancu optužuju kao neki ekstra profiteri. Ono što je potrebno istaknuti je da mi imamo konkurenciju u trgovini. Znači imamo deset velikih nacionalnih igrača, plus malih lokalnih igrača. Mi smo jedni drugima konkurencija. Veća je konkurencija između trgovaca nego između proizvođača. Znači trgovac tu ima malu mogućnost da on utječe da bi ta cijena bila manja na polici nego je, rekao je.

Osvrnuo se i na promjenu naknade za ambalažu čime su poskupjeli sokovi i gazirana pića.

– Vi kad dođete s plastičnom bocom, vi ćete dobiti 10 eurocenti. Trgovci, oni koji stavljaju u promet ambalažu koja je povratna, imaju pravo da naplate 10 centi ako neće oni davati svoja sredstva. I mi smo to samo prenijeli, ta tri eurocenta na cijenu, a to ako su neki proizvodi porasli, mi moramo imati u vidu da smo još u 12 mjesecu imali najave da će neke cijene ići gore i išle su, rekao je.

Knežević je istaknula kako su oni upozoravali da će se to dogoditi, te da je to tajno poskupljenje sokova i gaziranih pića.

“Pod krinkom borbe protiv inflacije provlači se nešto drugo”

Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a pojasnio je što napraviti da se zaustavi poskupljenje.

– Jedan od ključnih problema je činjenica da vlada vrlo često u komunikacijskom i stvarnom smislu gasi požar dolijevajući benzin. U pravilu se antiinflacijska borba svede na neku prezentaciju i podjelu novca svakome. I komunikacijski, ali i u kontekstu analize ekonomskih instrumenata, te vladine politike su permanentno promašene i ja to upozoravam još od onog poskupljenja struje u travnju 2022. godine, nakon početka agresije na Ukrajinu, kada su jednostavno pustili tu inflaciju u unutarnji sustav. Prvi inflatorni paket se sveo na to da astronomski poskupe struju, a onda podijele građanima pomoć da mogu platiti te račune. Dakle, prvi antiinflacijski program je bio spašavanje HEP-a, a ne borba protiv inflacije, rekao je, te dodao da se stalno pod krinkom borbe protiv inflacije provlači nešto drugo.

– Kao što isto tako poslodavci vrlo često pod krinkom nekih administrativnih promjena provuku povećavanje marži. Ono što je evidentno i što su svi jasno podaci govorili, što je u stvari i guverner isto tako rekao, je da je tri četvrtine naše inflacije bila posljedica porasta profitnih marži. I u tom kontekstu nadležna regulatorna tijela nikad nisu reagirala, rekao je, te istaknuo kako se zalaže za porez na ekstra profit.

“Standard nam raste”

Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a rekao je kako je glavni prioritet vlade Andreja Plenkovića rast standarda građana: rast plaća, životnog standarda, rast mirovina.

– Svjesni smo činjenice visoke inflacije, ali ono što je bitnije je da je rast plaća i mirovina bio značajniji od inflacije. Dakle, rast plaća bio je 11,7%. Ali smo svjesni i da inflacija ne pogađa jednako sve ciljne skupine i da upravo oni s nižim prihodima su najranjiviji, rekao je.

Dodao je i kako nama standard raste.

– Ukupno udio standarda hrvatskih građana raste sa 62% na 78% prosjeka Europske unije. Dakle, rasli smo brže od prosjeka Europske unije, rekao je Pavić.

“Građani loše žive jer koliko god prihodi rasli, ne mogu stići cijene”

Knežević ističe kako građani loše žive jer koliko god prihodi rasli, ne mogu stići cijene.

– Ljudi prvo podmiruju struju, vodu i sve drugo, jer im tu idu ovrhe. Onda ono što im ostane rasporede na hranu. Svrha ograničavanja cijena 30 proizvoda je bila da se pomogne najugroženijim kategorijama, rekla je, te dodala kako to u startu nije dobro krenulo i da oznake koju je premijer pokazao nema u dućanima.

– Mi smo predlagali da se napravi plakat, da se stavi taj znak koji je premijer pokazao, da se popišu proizvodi i njihova cijena. Zakon kaže da potrošač ima pravo na informaciju. A potrošač ne može koristiti ograničene cijene ako nema tu informaciju, rekla je.

Na pitanje kontrolira li Državni inspektorat cijene, Knežević je rekla kako je bila 1021 kontrola, te da su kod 71 trgovca otkrili 164 slučaja da su cijene bile više nego su dozvoljene.

Pavić je dodao kako ministar gospodarstva Ante Šušnjar radi analizu, te da će se ići u reviziju tih proizvoda.

– Sve što može pomoći obuzdavanju inflacije i rastu standarda građana je na stolu. Vjerujem da će se kroz razgovor naći kvalitetno rješenje, rekao je, istaknuvši da je vladin zadatak stvaranje okruženja za rast, te da će ove godine poseban fokus biti na umirovljenicima.