Trumpovi saveznici napravili prvi konkretan korak ka kupovini Grenlanda

Nacrt zakona nazvan je Učinimo Grenland ponovno velikim, potvrđeno je iz ureda republikanca Andyja Oglesa, koji je osmislio prijedlog zakona, te njegove kolegice Diane Harshbarger. Kopiju nacrta ranije je objavio Fox News Digital, a do ponedjeljka prije podne podržalo ga je deset republikanskih zastupnika.

Trump just said that he may declare war on Denmark to take Greenland.

“It might be that you'll have to do something.” pic.twitter.com/gSIlrsd6rV

— No Lie with Brian Tyler Cohen (@NoLieWithBTC) January 7, 2025

Trump je ranije rekao da želi Grenland učiniti dijelom Sjedinjenih Država i ne isključuje korištenje vojne ili ekonomske moći kako bi uvjerio Dansku da ga preda. Republikanci su na američkim izborima 5. novembra osvojili tijesnu većinu u Zastupničkom domu i Senatu.

Prijedlog zakona, ako bude usvojen, omogućit će Trumpu da uđe u pregovore s Danskom 20. januara, kada preuzme dužnost predsjednika.

“Kongres ovime ovlašćuje predsjednika, počevši od 12:01 poslijepodne po istočnom standardnom vremenu 20. januara 2025., da pokuša ući u pregovore s Kraljevinom Danskom kako bi osigurao sticanje Grenlanda”, stoji u nacrtu zakona.

Grenland je stoljećima pod kontrolom Danske, prije kao kolonija, a sada kao polusuvereno područje pod danskim kraljevstvom. Podliježe danskom ustavu, što znači da bi svaka promjena njegovog pravnog statusa zahtijevala ustavne izmjene.

Grenlandski premijer Mute Egede, koji se ranije zalagao za nezavisnost otoka, više je puta izjavio da otok nije na prodaju i da je na njegovim građanima da odluče o svojoj budućnosti.

Ogromne grenlandske ledene ploče i ledenjaci brzo se povlače kako se Zemlja zagrijava zbog ubrzanih klimatskih promjena. To otapanje leda moglo bi omogućiti bušenje nafte i rudarenje minerala poput bakra, litija, nikla i kobalta. Ti mineralni resursi ključni su za brzorastuće industrije koje proizvode vjetroturbine, dalekovode, baterije i električna vozila.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

Zbog viših temperatura oko 28.500 kvadratnih kilometara grenlandskih ledenih ploča i ledenjaka već se otopilo u posljednja tri decenija, što je područje otprilike veličine američke savezne države Massachusetts.

Godine 2023. danska vlada objavila je izvještaj u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uslove za taloženje ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.

Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i efikasnije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Evrope do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Saobraćaj brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u protekloj deceniji, prema nedavnom izvještaju Arktičkog vijeća.

Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je prošle sedmice kako ne vjeruje da bi novoizabrani predsjednik Donald Trump pokušao silom zauzeti Grenland.

“Nemamo razloga vjerovati da će se to dogoditi”, navela je.

Frederiksen je potvrdila da pokušava uspostaviti razgovore s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o njegovim izjavama o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.

“Grenland pripada Grenlanđanima”, rekla je Frederiksen, dodajući da je Danska otvorena za razgovore o američkim interesima na Arktiku.

Prema paktu iz 1951. godine, SAD je prihvatio pravnu obavezu obrane od bilo kakvog napada na golemi arktički otok s obzirom na nemogućnost danskih oružanih snaga da se bez pomoći odupru potencijalnom agresoru.

SAD je značajno smanjio vojnu prisutnost na otoku nakon završetka Hladnog rata, ali radarska stanica za rano upozoravanje je i dalje u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda. To je ključno sredstvo koje može uočiti letjelice i balističke projektile, uključujući potencijalne ruske nuklearne interkontinentalne projektile.

(Vijesti.ba / HINA)