Knežević: Kada je ograničena cijena polubijelog kruha, nestao je iz ponude

– Imali smo jednu listu s devet proizvoda s ograničenim cijenama u rujnu 2022. godine, onda smo u rujnu 2023. imali smo listu s 30 proizvoda s ograničenim cijenama. Već tada smo upozorili da je osnovni nedostatak te Vladine odluke to što građani nisu informirani o čemu se radi. Kod druge liste je premijer pokazao znak o ograničenju cijene kojeg su gledatelji imali priliku vidjeti nekoliko sekundi, ali ga nisu zapamtili, rekla je.

Trebalo je, kako je istaknula, “napisati što je taj znak, kako izgleda, što znači i staviti taj znak na ulazu u prodavaonicu”.

– To se nije dogodilo, vidim kako novinari ispituju ljude i da oni ne znaju da je ograničena cijena, kazala je.

Problem je, ustvrdila je, da nakon odluke o ograničenjima “nema više proizvoda na policama”.

– Upozorili smo, kada smo prešli na euro, kako su nam se građani javili da je polubijeli kruh koji je koštao sedam kuna, otišao na 1,20 EUR ili 1,40 EUR. Samim prelaskom, kruh je poskupio tri kune. Ljudi nam se javljaju, kažu, “ima svih vrsta kruha, ali ne onog što je ograničen”, naglasila je.

– Ne može to ostati na trgovcima. Oni (op. a. Vlada) su za ovu oznaku u odluci napisali da trgovac ima pravo koristiti taj znak, dodala je.

“Trgovci povećali već ograničene cijene”

Komentirala je i tvrdnje trgovaca da su im vezane ruke.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Što potrošači imaju od odluke kojom se premijer Plenković hvali? Potrošačima to ništa ne znači ako te proizvode ne mogu kupiti. Oznaka nema, nema proizvoda i još je u prosincu Državni inspektorat utvrdio kako su ograničene cijene povećane, rekla je.

– Na onu cijenu koja je porasla, stalno ide novi rast, zaključila je.

Upitana je li otpor potrošača i bojkot jedna od alternativa, ukazala je kako to može funkcionirati ako se ciljano ide na određeni proizvod.

– Naši potrošači nemaju tu naviku. To su bili ciljani bojkoti. Pozvali su udruge da se bojkotiraju tjestenine određenog proizvođača i to je uspjelo. Isto tako i za kavu, rekla je.

– Ljudi moraju jesti, kupovati hranu. Stalno govorimo, oni koji imaju novca, njima to ništa ne znači, a oni koji imaju male prihode, njima treba pomoći, kazala je.

– To je na Vladi. Zato i imamo Vladu koja je tu da sa svojim ministarstvima upravlja s onim što se događa u Hrvatskoj tako da nama svakog dana bude sve bolje, a ne sve gore. Činjenica je da smo ušli u eurozonu s najvišom inflacijom i da je Europska komisija zažmirila, ne na jedno oko, nego na oba oka. Cijene su počele rasti već 2022. godine. Bila je energetska kriza, čim poskupe struja, plin ili gorivo, to je odmah ulazni trošak, ali kad energija pojeftini, nitko ne kaže da je to izlazni trošak i snizi cijenu, zaključila je Knežević.