Naglasili su da je, paralelno sa poboljšanjem položaja radnika, neophodno hitno smanjenje troškova rada tj. rasterećenje poslodavaca, koje bi rezultiralo povećanjem konkurentnosti roba i usluga koje pružaju na domaćem i inostranom tržištu. U cilju zaštite investicija, potrebno je djelovanje Vlade koje je u skladu sa principima pravne sigurnosti, ekonomske predvidivosti i legitimnih očekivanja, kao ključnih elemenata za stvaranje poslovnog ambijenta koji potiče investicije i ekonomski razvoj.
Smatraju da je potrebno djelovati neodložno i to putem hitnih i sistemskih mjera:
- Hitne mjere – smanjenje opterećenja plaća:
- a) određivanjem dijela plate koji nije oporeziv porezom na dohodak i koji ne podliježe doprinosima;
- b) izmjenama Zakona o doprinosima u dijelu koji se odnosi na stope doprinosa na teret poslodavca i na teret radnika, na način da se doprinosi na teret poslodavca smanje sa 10,5% na 5,5% i da se doprinosi na teret radnika smanje sa 31% na 26%.
- Sistemskih mjera – dugoročan fiskalni plan i fiskalna reforma:
Jedino održivo rješenje jeste sveobuhvatna sistemska reforma fiskalnog sistema, koja bi trebala biti izvršena u što kraćem roku, tj. po hitnom postupku. Provođenju reforme bi trebalo prethoditi usvajanje trogodišnjeg Fiskalnog plana sa mjerama koje će osigurati pozitivan trend godišnjeg GDP-a. Fiskalni plan bi bio osnova definisanja strategije fiskalne reforme.
a) usvojiti Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH koji je Vlada FBiH dostavila u nacrtu na javnu diskusiju u decembru 2024. godine. Zakon bi trebao značajno smanjiti “sivu ekonomiju”, jer će omogućiti pored hardverske fiskalizacije koja je trenutno u primjeni i softversku (online) fiskalizaciju koja je neophodna kako bi se pratili trendovi i promjene na tržištu (online trgovine, internet prodaje, prodaje na daljinu, itd.), u realnom vremenu i time dodatno onemogućile manipulacije prometima prvobitno registrovanim kroz fiskalne kase.
b) navedeno povećanje javnih prihoda stvara pretpostavke za ukidanje doprinosa “NA” bruto-platu na teret poslodavca po trenutnoj stopi od 10,5% i eventualno dalje smanjenje doprinosa “IZ” plaće. Ove promjene je potrebno reflektirati kroz izmjene Zakona o doprinosima FBiH. Na opisani način trebalo bi doći do rasterećenja privrede s ciljem uticaja na konkurentnost proizvoda na domaćem i ino-tržištu.
c) povećanje javnih prihoda može se obezbijediti i kroz izmjenu poreznog tretmana drugih vrsta dohotka i naknada kroz izmjenu Zakona o porezu na dohodak FBiH uvođenjem diferencijalne porezne stope ili proširenje porezne osnovice.
GIPHY App Key not set. Please check settings