Parkiralište na periferiji San Antonija, jednog od najvećih teksaških gradova, sigurno nije slika američkog sna. Dobro je poznato svima koji bježe od siromaštva. Svaki dan deseci migranata čekaju hoće li ih netko zaposliti.

– Ujutro radim krovopokrivač, ličim. Popodne radim na blagajni u supermarketu. Zarađujem 120 dolara na dan, rekao je imigrant iz Venezuele.

U SAD-u je trenutačno oko 11 milijuna ilegalnih imigranta. U nizu država oni su važna radna snaga. 

– Znamo da će američko građevinarstvo biti pogođeno zbog deportacija, kao i restorani ili sustav zdravstvene skrbi, kazao je Jaime Puente, ekonomski analitičar.

Donji dom američkog Kongresa prihvatio je Laken Riley Act – zakon nazvan po studentici koju je ubio migrant. Prvi zakon koji će potpisati Donald Trump otkako se vratio u Bijelu kuću omogućit će pritvaranje svih ilegalnih migranata optuženih za zločine. 

– Ovo je ono što američki narod zahtijeva i zaslužuje. Oni žele odgovornost, žele da se pozabavimo ljudskom katastrofom koja je nastala zbog širom otvorene granice, koju su Biden, Harris, Mayorkas i ekipa učinili SAD-u. Zahvalni smo što imamo novog vrhovnog zapovjednika, novog šerifa u gradu koji je voljan boriti se za sigurnost granica i suverenitet američkog naroda, rekao je Mike Johnson, predsjedatelj Zastupničkog doma američkog Kongresa.

No čini se Trumpov plan protjerivanja neće ići kako je planirao. Federalni sud u Seattleu privremeno je blokirao uredbu koja ukida Ustavom zajamčeno pravo djeci rođenoj u SAD na američko državljanstvo bez obzira na status roditelja. U SAD-u je 2022. rođeno oko 370.000 djece čije su majke ili oba roditelji ilegalno boravili u SAD-u.

Od ponedjeljka privremeno se zaustavlja ulazak izbjeglica i ukida se Program prijema izbjeglica. Na granicu se šalje 1500 vojnika, a glavni prioritet je dovršetak zida na granici s Meksikom. Na južnoj granici proglašeno je izvanredno stanje. 

Mostovi i ulice u mnogim pograničnim meksičkim gradovima prepuni su migranata. Među njima ima su i oni koji su protjerani iz SAD-a.

– Već sam dva puta pokušao (ući), no deportirali su me, rekao je migrant iz Venezuele.

Carlos Macias radio je kao soboslikar u Coloradu 10 godina. Uhićen je početkom prosinca i držan u imigrantskom pritvoru sve do deportacije.

– Love nas. Hvataju po crkvama, postavljaju nadzorne postaje. Oni koji nemaju papire boje se ići na posao… Ima i onih koji su počinili zločin kao i onih drugih koji nisu, a godinama žive u SAD-u. Mislim da ljudima treba dati priliku, a ne deportirati ih, kazao je Carlos Macias, migrant deportiran iz SAD-a.

Svjesne odluka u Bijeloj kući, meksičke vlasti podižu šatorska skloništa kako bi bili spremni za velik priljev deportiranih Meksikanaca, ali i ostalih Latinoamerikanaca za koje se nadaju da će uspjeti vratiti u njihove zemlje, a zauzvrat od SAD-a dobiti određene financijske potpore. 

Kirurzi su, naime, otvoreno iskazivali svoje nezadovoljstvo kadrovskim promjenama u bolnici, posebice nakon što je Robert Grudić imenovan pročelnikom Službe kirurških djelatnosti, odnosno šefom kirurgije. Nezadovoljni kirurzi organizirali su konferenciju za novinare, dan nakon njih 12 otišlo je na bolovanje, a u petak je desetero dalo otkaze. Kirurzi naime smatraju da izbor šefa kirurgije nije bio vođen stručnim kriterijima, nego političkim odlukama.

Nakon što je objavljena informacija o otkazima kirurga, građani su počeli komunicirati preko društvenih mreža, a rezultat je njihovo okupljanje na prosvjedu ispred bolnice.

– Dajem podršku doktorima koji su izašli van s problemima ove bolnice, nije to od jučer. Problem je da zbog jednog čovjeka, kompletna kirurgija ostaje bez kvalitetnih, iskusnih, mladih liječnika koji su budućnost ove bolnice. Ne znam kakav to obraz ima ravnatelj da zbog jednog čovjeka uništava kompletan odjel, nije problem samo u jednom odjelu nego i drugima, rekao je Vladimir Varga.

– Došla sam podržati naše kirurge, koji su pridobili naše povjerenje svojom predanošću i radom. Svakako se to povjerenje ne može zaslužiti u jednom danu, rekla je Milena Kovač.

Posavec: Kriza enormnih razmjera

Nakon otkaza u Županijskoj bolnici Čakovec koje je dalo desetero kirurga, međimurski župan Matija Posavec izjavio je u subotu da je riječ o krizi ogromnih razmjera u kojoj međimursko zdravstvo nije bilo nikada u svojoj povijesti.

Posavec je na konferenciji za novinare rekao da tijekom stoljeća postojanja te bolnice, nikada nikome dosad nije palo na pamet igrati se ljudskim životima.

– Jučer, zbog nekompetentnosti, nesposobnosti i loših odluka Uprave bolnice, dogodilo se upravo to. Kad građani Međimurja, kad pacijenti nemaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kada se odgađaju operacije, a onkološki bolesnici dobivaju promjenu termina, onda je to igranje ljudskim životima i na to sam dužan reagirati. Čvrsto, jasno i argumentirano, poručio je župan.

Naglasio je da je nekoliko puta pokušao Ministarstvo zdravstva uvjeriti da preuzme kontrolu nad cijelom situacijom te u ime novog osnivača bolnice inicira razgovor i potakne pronalaženje kompromisnog rješenja, ali se Ministarstvo na sve oglušilo.

Osvrnuo se i na službeno priopćenje ŽB Čakovec u kojem stoji da je to ‘rat župana Posavca i da je deset kirurga specijalista i subspecijalista tek jedan posto zaposlenika bolnice'.

Posavec: Sve to po jednom uhodanom HDZ-ovom modelu propagande

– Sve to po jednom dobrom uhodanom HDZ-ovom modelu propagande, a to je – manipuliraj, slaži, formiraj sto lažnih profila na društvenim mrežama i napadaj. E, ovoga puta to neće proći. Ovo je strašno, ovo je sramotno i nevjerojatno, istaknuo je Posavec.

Ocijenio je kako nitko ne može povjerovati da je nakon otkaza desetero kirurga stanje u bolnici normalno, da nema odgoda operacija, da su svi pacijenti zbrinuti i da sve funkcionira kako treba, što se ističe u priopćenjima iz ŽBČ.

Odbacio je tvrdnje Uprave bolnice da on manipulira tim kirurzima.

– Mislite li doista da netko može manipulirati, natjerati na otkaz specijalista ili subspecijalista abdominalne kirurgije koji ima 65 godina života i 30 godina staža u toj bolnici, upitao je Posavec, dodajući da je nesposobna politička i bolnička uprava za samo nekoliko tjedana kako su zasjeli u svoje fotelje, uspjela je pokušati uništiti najvitalniji dio sustava zdravstvene zaštite Međimurja.

Posavec poziva Hrena da odbije otkaze, ispriča se i odstupi sa svoje pozicije

– Narod Međimurja to neće dozvoliti. Kao Međimurje, kao napredna sredina čiji ljudi vrijednosti stvaraju vlastitim umom i vlastitim rukama i srcem, ne možemo i nećemo nijemo promatrati ovakvo urušavanje Županijske bolnice Čakovec, niti možemo dozvoliti da se postignuća dosegnuta silnim radom velikog broja liječnika i velikog broja ljudi u trenu izbrišu iz inata i uime slijepe stranačke ideologije, poručio je.

Ministarstvo zdravstva pozvao je na hitnu reakciju, kazavši kako čakovečka bolnica nije i neće biti vlasništvo jedne političke stranke ni ‘poligon za vježbanje ega nesposobnih rukovoditelja'.

– Pozivam ravnatelja Županijske bolnice Čakovec, Nikolu Hrena da sačuva još ono malo obraza što mu je ostalo, da odmah pozove sve kirurge koji su predali otkaze, da im se osobno ispriča na svim neugodnostima koje su doživjeli, da odbije otkaze i vrati ih na posao, a potom da i sam odstupi sa svoje pozicije, jednako kao i članovi Upravnog vijeća, naglasio je Posavec.

Upitan što će biti ako se situacija ne promijeni do ponedjeljka, župan je odgovorio da je ova situacija neodrživa te vjeruje da će zdrav razum prevladati i da će se situacija riješiti. Najavio je da će kontaktirati i premijera za kojeg vjeruje da ima sve informacije.

Uz župana, na konferenciji su bili saborski zastupnici Boška Ban Vlahek i Ivica Baksa.

Uprava čakovečke bolnice poziva kirurge na sastanak

Uprava Županijske bolnice Čakovec, u kojoj je deset kirurga u petak dalo otkaz, poručila je danas da iza svega stoji pokušaj destabilizacije bolnice ali i pozvala kirurge u ponedjeljak na sastanak radi rješavanja problema.

Bolnica se javila priopćenjem nakon što je danas međimurski župan Matije Posavec prozvao Upravu na čelu s novoizabranim ravnateljem Nikolom Hrenom ustvrdivši da je riječ o krizi ogromnih razmjera u kojoj međimursko zdravstvo nije bilo nikada u svojoj povijesti.

Hrstić: Neobično da imate otpor samo 10 kirurga

Problem u čakovečkoj bolnici postoji, rekla je resorna ministrica Irena Hrstić, poručivši da će Ministarstvo zdravstva biti podrška svim bolnicama – pa tako i čakovečkoj.

– U ovom trenutku čakovečka bolnica ima legitimno izabranog ravnatelja, ima legitimno izabranog šefa kirurgije, ima legitimno izabrane sve ostale šefove i vrlo je zanimljivo da se u medijskom prostoru pojavljuje samo jedna od X djelatnosti. Nitko ne osporava činjenicu da imamo otpor deset kirurga, a čakovečka bolnica ima oko tisuću zaposlenih, što znači da je to jedan posto. Ne umanjujem činjenicu, ali je vrlo neobično da imate samo otpor 10 kirurga. Vjerujem da postoji problem, ali mislim da Ministarstvo zdravstva ne treba rješavati lokalne, možda nedovoljno dobro komunicirane poruke, rekla je Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

Reagirao ravnatelj bolnice

Reagirao je i ravnatelj bolnice Nikola Hren. Kaže kako je zbog nastalih okolnosti jučer sazvao sjednicu stručnog vijeća bolnice gdje su mu svi voditelj službi dali podršku. Kaže da prema statutu i internim pravilnicima ima pravo odabrati tko će biti na čelnim mjestima u bolnici i da dr. Grudić opravdava njegovo povjerenje. Optužbe na račun dr. Grudića odbacuje, a kirurzima pruža ruku suradnje.

– Radi se o tome da 10 kirurga ne želi prihvatiti odluku ravnatelja koja se odnosi na izbor pročelnika kirurške službe, a na što ravnatelj ima potpuno pravo, kako je to uvijek do sada i bilo. Njihov glavni argument je da ne žele da im pročelnik bude dr. Grudić jer smatraju da on neće dobro voditi kirurgiju, a nisu mu ni dali priliku da se dokaže. Ja bih razumio da su ostali na poslu pa da su mi nakon 2-3 tjedna došli s argumentima i da dr. Grudić dobro ne vodi kiruršku službu, no to se nažalost nije dogodilo. Moramo se zapitati kako to da da ti kirurzi u stvari nemaju podršku drugih kolega. Ja sam u 35 voditeljskih mjesta promjenu napravio na devet mjesta i nitko drugi se ne buni osim kirurga, pa se moramo možda i zapitati koja je u stvari njihova agenda i koji je njihov cilj? Ja smatram da cilj nije samo rušenje dr. Grudića nego da je cilj i rušenje mene kao ravnatelja, a nakon toga i članova upravnog vijeća jer su to pismeno zatražili, rekao je Nikola Hren, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.

Danas su u ispomoć došli i kirurzi iz Zagreba, što dodatno osigurava kontinuitet zdravstvene skrbi za naše pacijente. Želim naglasiti da će briga o pacijentima i dalje biti sigurna, učinkovita i provodit će se u skladu s pravilima struke, poručio je ravnatelj.

– Pozivam sve kirurge s obzirom na jučerašnja događanja da se u ponedjeljak sastanemo kako bismo razmotrili sve zahtjeve i pronašli rješenja, dodao je Hren.

– Mislim da trebamo spustiti tenzije. Ovo nije rat, mi se moramo dogovarati. Nemojmo rušiti mostove, trebamo ih graditi. Kad je dr. Grudić bio šef nisam imao nikakvih problema, služba se razvijala, nikakvih tenzija nije bilo, rekao je Antonio Plešnar, voditelj Odjela opće i vaskularne kirurgije i urologije.

Podaci za Sve djelatnosti

U petak 24. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 5.096.083 računa, a iznos računa iznosio je 78.373.051,19 eura, dok je u petak 17. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa bio 7.195.480 računa, a iznos računa iznosio je 121.898.234,32 eura, objavila je Porezna uprava.

​Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 24. siječnja u odnosu na petak 17. siječnja manji za 29% dok je iznos računa također manji za 36%.

Podaci za Djelatnost G-47- Trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikla

U petak 24. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 2.081.506 računa, a iznos računa iznosio je 28.604.251,58 eura, u petak 17. siječnja ukupan broj fiskaliziranih računa bio je 3.697.571 računa, a iznos računa iznosio je 60.565.083,41 eura.

Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 24. siječnja u odnosu na petak 17. siječnja manji za 44% dok je iznos računa također manji za 53%.

Reakcije građana na bojkot

Evo što su građani rekli o bojkotu trgovina:

– Jadni građani, neki kupuju, neki nisu, jer znaju da se neće puno promijeniti. Trebalo je to prije napraviti, a ne sad kad je eskaliralo.

– Valjda će osvijestiti da treba pripaziti, jer nabijaju cijene tamo gdje i ne treba, sve je išlo gore 100 posto.

– Mislim da se narod malo probudio. Koliko ćemo uspjeti, ne znam. Na televiji je jako puno reklama sa sniženjima, čini mi se da ih je više nego obično.

– Neće se smanjiti ako sve ostane na ovome, treba nastaviti. Cijene su ludnica. Ljudit o to trebaju podržati.

Kelemen najavio nove akcije

Organizator bojkota Josip Kelemen ugodno je iznenađen odzivom i reakcijama potrošača. Prvi put građani su, kaže, na ovakav način poslali poruku. Najavio je i nove akcije.

– Što će se dogoditi u budućnost, znat će se nakon što analiziramo rezultate jučerašnjeg bojkota.  Isto tako, trebamo analizirati koji bi to trgovački lanci mogli doći u obzir, hoće li biti u pitanju svi ili pojedini, domaći ili strani, koji su proizvodi u pitanju, ako ćemo ih bojkotirati, i konačno što ćemo i kako ćemo utjecati na inicijativu glede smanjivanja PDV-a na pojedine proizvode koji su trenutno izrazito skupi na hrvatskom tržištu, rekao je Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme “Halo inspektor”.

Organizatori su procijenili da je 60.000 ljudi sudjelovalo u prosvjedima na Trgu slobode u Bratislavi, oko četiri puta više nego na posljednjim prosvjedima prije dva tjedna.

Prosvjedi su bili slični onima iz 2018. kad je ubojstvo istraživačkog novinara izazvalo masovne prosvjede i prisililo Fica na ostavku. Fico je ponovno osvojio premijerski mandat 2023. godine.

Prosvjednici su uzvikivali “Dosta Fica” i “Mi smo Europa” i u jednom trenutku su osvijetlili trg svojim mobilnim telefonima nakon kratkog nestanka struje. Prosvjedi su također održani u 20 drugih gradova diljem ove srednjoeuropske države.

Tenzije su se nakupile ovaj tjedan, nakon što je Ficova ljevičarsko-nacionalistička vlada napala progresivne protivnike, optuživši ih da pokušavaju izazvati kaos. 

Navodeći izvore iz obavještajnih agencija, Fico je bez dokaza ustvrdio da je slovačka skupina pomogla u prosvjedima protiv proruskog čelnika u Ukrajini 2014. godine i u Gruziji prošle godine.

Opozicijske političke stranke i građanske grupe koje organiziraju prosvjede odbacile su te optužbe.