Samo dvije kriške dnevno mogu povećati rizik od dijabetesa: Naučnici upozoravaju na omiljeni dio sendviča

Salame i drugi suhomesnati proizvodi često su nezaobilazan dio doručka i sendviča, ali veliko međunarodno istraživanje pokazalo je da njihova svakodnevna konzumacija može biti povezana s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.

Prema studiji istraživača sa Univerziteta u Cambridgeu, unos oko 50 grama prerađenog mesa dnevno, što odgovara otprilike dvjema kriškama salame, povezan je s 15 posto većim relativnim rizikom od razvoja dijabetesa u narednih deset godina.

Analizirani podaci gotovo dva miliona ljudi

Istraživanje je obuhvatilo oko 1,97 miliona odraslih osoba iz 20 zemalja na pet kontinenata.

Naučnici su analizirali njihove prehrambene navike i zdravstveno stanje kako bi utvrdili postoji li veza između različitih vrsta mesa i pojave dijabetesa tipa 2.

Rezultati su dodatno podržali preporuke stručnjaka da se unos prerađenog mesa ograniči, posebno kada je ono svakodnevno na jelovniku.

Ni crveno meso nije potpuno bez rizika

Istraživanje nije se bavilo samo salamom i kobasicama.

Svakodnevna konzumacija oko 100 grama neprerađenog crvenog mesa, poput odreska, bila je povezana s približno 10 posto većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.

Kod osoba koje su svakodnevno unosile oko 100 grama mesa peradi zabilježena je povezanost s oko osam posto većim rizikom, ali istraživači naglašavaju da je potrebno još analiza kako bi se ta veza bolje razumjela.

Važno je znati: istraživanje ne dokazuje direktan uzrok

Stručnjaci ističu da ovakve studije pokazuju povezanost, ali ne znače da će određena namirnica kod svake osobe direktno izazvati bolest.

Na razvoj dijabetesa utječe više faktora, uključujući genetiku, tjelesnu težinu, fizičku aktivnost, ukupnu prehranu, godine i druga zdravstvena stanja.

Zbog toga nije potrebno potpuno izbaciti meso, već obratiti pažnju na količinu i učestalost konzumiranja.

Šta staviti umjesto salame?

Suhomesnati proizvodi mogu se povremeno zamijeniti zdravijim izvorima proteina poput jaja, ribe, mahunarki, nemasnih mliječnih proizvoda ili svježe pripremljenog mesa.

Više povrća, integralnih žitarica i raznovrsnija prehrana uz redovno kretanje i dalje ostaju među najvažnijim navikama za dugoročno zdravlje.