Bill Clinton branio odluku o širenju NATO-a 1999.

– Ponekad jednostavno morate riskirati i to je ono što su svi uključeni prije 25 godina odlučili učiniti, rekao je Clinton. 

– Mislim da je to bilo dobro ulaganje. Učinili smo ispravnu stvar i proširili NATO koji se nastavlja širiti, dodao je.

Tri bivše članice Varšavskog pakta, saveza kojim je dominirao Sovjetski Savez, ušle su u NATO 12. ožujka 1999. Varšavski pakt raspušten je sredinom 1991. godine.

Bivši američki predsjednik rekao je i da zapad mora stajati uz Ukrajinu do kraja borbe protiv Rusije.

Ipak, izrazio je nadu da će s vremenom biti drugih opcija. 

– Vjerojatno mu se neće svidjeti što ovo govorim, ali predsjednik Vladimir Putin neće živjeti vječno, kao ni ja, rekao je Clinton. 

Odgovarajući na kritike da je širenje NATO-a zanemarilo ruske sigurnosne interese, Clinton je naglasio da je pokušao tijekom svoja dva mandata, a zaključno početkom 2001., privući Ruse kroz Vijeće NATO-Rusija. 

– Ponudili smo im priliku da sudjeluju, rekao je.

Češki predsjednik Petr Pavel Clintonu je uručio češki orden Tomáša Garriguea Masaryka.

Češki i njemački zrakoplovi preletjeli su iznad Praga kako bi se obilježila godišnjica ulaska tri zemlje u NATO.

Poljski premijer kaže da istočno krilo NATO-a mora ojačati

Poljski premijer Donald Tusk rekao je u utorak da će NATO-ove sposobnosti na njegovom istočnom krilu morati biti povećane.

– NATO mora prihvatiti da operativne sposobnosti na istočnom krilu NATO-a moraju biti veće, rekao je Donald Tusk privatnoj televiziji TVN24 uoči sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu.

Klikni na "like" i pridruži nam se na Facebooku

– Jaka, opremljena Poljska, potpomognuta saveznicima, nije samo pitanje naše sigurnosti, već sigurnosti cijelog zapada, dodao je.

Američki predsjednik u utorak će se sastati s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i premijerom Tuskom kako bi potvrdili solidarnost s Ukrajinom u njezinoj borbi protiv Rusije i razgovarali o načinima povećanja financiranja za NATO protiv stalne prijetnje iz Moskve.

Sastanak u Bijeloj kući održava se u vrijeme kad Biden vrši pritisak kako bi nadvladao republikanske tvrdolinijaše u Kongresu koji odgađaju 95 milijardi dolara za ukrajinsko oružje i pomoć Izraelu.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je novinarima uoči sastanka da će Biden i poljski čelnici ponovno potvrditi svoju potporu članku 5. pakta o međusobnoj obrani NATO-a i potvrditi svoju potporu obrani Ukrajine od Rusije.

Očekuje se da će razgovarati i o planovima za godišnji samit NATO-a koji će se održati od 9. do 11. srpnja u Washingtonu.

– Čelnici će ponovno potvrditi svoju nepokolebljivu potporu obrani Ukrajine od brutalnog osvajačkog rata Rusije, rekla je Bijela kuća.

Nastavak pomoći Ukrajini

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski pozvao je predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona da dopusti glasovanje o sredstvima za Ukrajinu, ali je ublažio raniju izjavu u kojoj je rekao da će Johnson biti kriv ako zakon ne prođe i ruske trupe napreduju.

– Ako američki paket ne stigne, Ukrajina bi mogla biti u poteškoćama, a to bi na kraju moglo značiti potrebu za dodatnim američkim vojnicima u Europi, rekao je Sikorski.

Senat je prošli mjesec usvojio prijedlog zakona koji sadrži 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini. Johnson, saveznik bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se protivi većoj pomoći Ukrajini, odbio je staviti to na glasovanje u Zastupničkom domu.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je da će poljski čelnici s američkim predsjednikom proslaviti 25. godišnjicu pridruživanja Poljske NATO-u i da će razgovarati o “produbljivanju obrambenog odnosa koji je postao bliži u posljednje dvije godine od ruske invazije na Ukrajinu”.

Poljski predsjednik najavio je uoči posjeta SAD-u da će predložiti Washingtonu da članice NATO-a izdvajaju 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu. Poljska ove godine izdvaja oko 4 posto BDP-a za jačanje svojih oružanih snaga.

– Želim predložiti da države NATO-a zajedno odluče da će uvjet saveza biti izdvajanje ne 2 posto, nego 3 posto BDP-a na obranu, te da će to biti granica ispod koje se apsolutno ne preporučuje ići, rekao je Duda u ponedjeljak.