Stezanje u grudima može biti upozorenje: Kako prepoznati anginu pektoris i kada odmah otići kardiologu

Bol u grudima jedan je od simptoma koji kod ljudi najčešće izaziva strah i zabrinutost. Iako svaki bol ne znači da postoji ozbiljan problem sa srcem, upravo angina pektoris može biti važan znak bolesti krvnih sudova srca.

Angina pektoris doslovno znači „bol u grudima“, a najčešće nastaje zbog ateroskleroze, dugotrajnog procesa tokom kojeg se u zidovima krvnih sudova nakuplja oksidirani LDL holesterol. Vremenom to može dovesti do suženja arterija, slabije opskrbe srčanog mišića krvlju i pojave bola koji ukazuje na nedostatak kisika u srcu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bol u grudima može imati različite uzroke. Zbog toga je svaki novi, neobičan ili intenzivan osjećaj pritiska u grudima razlog za pregled kod ljekara.

Kako izgleda bol kod angine pektoris?

Najčešći simptom angine pektoris je bol ili neugodan osjećaj iza grudne kosti. Ljudi ga često opisuju kao:

• pritisak u grudima,
• stezanje,
• težinu,
• nelagodu,
• probadanje ili bol na određenom mjestu.

Bol se može širiti prema lijevoj ruci, ramenima, vratu ili donjoj vilici. Tegobe se često pojavljuju tokom fizičkog napora, kada srcu treba više kisika, a sužene koronarne arterije ne mogu osigurati dovoljan protok krvi.

Kod nekih osoba, posebno onih sa šećernom bolešću, simptomi mogu biti slabije izraženi. Zbog oštećenja živaca bol može izostati, a umjesto njega se može javiti osjećaj pritiska ili stezanja u grudima.

Nije svaka bol znak bolesti srca

Iako svaki bol u grudima treba shvatiti ozbiljno, nije svaki znak angine pektoris.

Bol koji se javlja na jednoj tački, pojačava se pri dodiru grudnog koša, mijenja se promjenom položaja tijela ili postaje jači pri dubokom udahu često nije tipičan za srčane probleme.

Ipak, samo ljekarski pregled može pouzdano utvrditi pravi uzrok tegoba.

Zašto nastaje angina pektoris?

Najčešći uzrok su promjene na koronarnim arterijama zbog ateroskleroze. Međutim, kod nekih pacijenata problem može nastati i zbog poremećaja rada sitnih krvnih sudova srca ili grča koronarnih arterija.

Kod spazma dolazi do privremenog stezanja krvnog suda, što može izazvati simptome slične angini pektoris, iako nema trajnog suženja arterije.

Kako se otkriva problem?

Dijagnoza najčešće počinje razgovorom s pacijentom i detaljnim opisom simptoma. Ljekaru su važne informacije o tome kada se bol javlja, koliko traje i šta ga izaziva.

Od osnovnih pregleda najčešće se rade:

• elektrokardiogram (EKG),
• ultrazvuk srca,
• laboratorijske analize,
• skenerska koronarografija.

Kod određenih pacijenata radi se i klasična koronarografija, koja omogućava detaljan pregled krvnih sudova srca i eventualno liječenje tokom istog postupka.

Kako se liječi angina pektoris?

Terapija zavisi od uzroka i težine simptoma, a najčešće uključuje promjene životnih navika, lijekove i po potrebi intervenciju na krvnim sudovima.

Važno je:

• kontrolisati krvni pritisak,
• pratiti nivo holesterola,
• održavati zdravu tjelesnu težinu,
• imati uravnoteženu prehranu,
• biti fizički aktivan prema preporuci ljekara.

Savremena kardiologija danas omogućava različite minimalno invazivne metode liječenja koje mogu značajno poboljšati kvalitet života pacijenata.

Stručnjaci podsjećaju: srce često šalje upozorenja prije nego što nastane ozbiljan problem. Zato bol, pritisak ili neuobičajena nelagoda u grudima ne treba ignorisati.