Tihi ubica koji ne boli dok ne bude kasno: Ovako na vrijeme možete prepoznati začepljenje krvnih sudova

Začepljenje krvnih sudova razvija se postepeno i često godinama ne izaziva jasne simptome. Upravo zbog toga stručnjaci ga smatraju jednim od najopasnijih faktora rizika za srčani i moždani udar.

Prema podacima Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv SAD-a, najčešći uzrok začepljenja krvnih sudova je ateroskleroza, stanje kod kojeg se masne naslage, holesterol i druge materije postepeno nakupljaju na zidovima arterija.

Šta je zapravo začepljenje krvnih sudova?

Kada se unutar arterija stvaraju naslage, prostor kroz koji krv protiče postaje sve uži. Zbog toga organi i tkiva mogu dobijati manje kisika i hranjivih materija.

Kako navodi MedlinePlus, ateroskleroza može zahvatiti krvne sudove srca, mozga, nogu i drugih dijelova tijela, a često dugo prolazi bez ikakvih simptoma.

Prvi simptomi koje ljudi često zanemaruju

Problem je u tome što se simptomi najčešće javljaju tek kada je krvni sud već značajno sužen.

Najčešći znakovi upozorenja su:

• brzo zamaranje
• nedostatak zraka pri fizičkom naporu
• osjećaj pritiska ili stezanja u grudima
• hladne šake i stopala
• vrtoglavica
• smanjena fizička izdržljivost

Prema Američkom udruženju za srce, mnogi ljudi prve znakove bolesti krvnih sudova primijete tek kada dođe do ozbiljnijih komplikacija.

Bol u nogama može biti važan signal

Ako su suženi krvni sudovi u nogama, može se javiti bol tokom hodanja koji nestaje nakon odmora.

Ovo stanje poznato je kao periferna arterijska bolest. Stručnjaci upozoravaju da bol, grčevi ili slabost u nogama tokom aktivnosti mogu ukazivati na smanjen protok krvi.

Kada su ugroženi krvni sudovi srca

Ako su zahvaćene arterije koje opskrbljuju srce, mogu se javiti:

• bol ili stezanje u grudima
• kratak dah
• brzo zamaranje
• nelagoda u ramenima, vratu ili vilici

Koronarna bolest arterija često ostaje neotkrivena sve dok ne izazove srčani udar, anginu pektoris ili druge ozbiljne komplikacije.

Simptomi koji mogu ukazivati na problem s krvnim sudovima mozga

Suženje arterija koje opskrbljuju mozak povećava rizik od moždanog udara.

Znakovi upozorenja uključuju:

• iznenadnu slabost jedne strane tijela
• probleme s govorom
• utrnulost lica, ruke ili noge
• poremećaje vida
• iznenadnu vrtoglavicu

Kod pojave ovih simptoma potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć jer je brzina reakcije presudna.

Ko je u najvećem riziku?

Rizik od začepljenja krvnih sudova povećavaju:

• pušenje
• visok krvni pritisak
• povišen holesterol
• dijabetes
• gojaznost
• nedovoljna fizička aktivnost
• porodična historija srčanih bolesti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a veliki broj slučajeva povezan je s faktorima rizika koji se mogu kontrolisati.

Može li se problem otkriti na vrijeme?

Dobra vijest je da se rizik može procijeniti i prije nego što dođe do ozbiljnih komplikacija.

Ljekari najčešće koriste:

• mjerenje krvnog pritiska
• analize holesterola
• ultrazvuk krvnih sudova
• EKG i druge kardiološke preglede

Redovne kontrole posebno su važne za osobe koje imaju više faktora rizika.

Kako smanjiti rizik?

• prestanite pušiti
• držite krvni pritisak pod kontrolom
• održavajte zdrav nivo holesterola
• budite fizički aktivni
• hranite se uravnoteženo
• održavajte zdravu tjelesnu težinu
• redovno odlazite na preventivne preglede

Prevencija je najbolja zaštita

Začepljenje krvnih sudova često se razvija tiho i bez jasnih upozorenja, zbog čega mnogi ljudi ne znaju da problem postoji sve dok ne dođe do srčanog ili moždanog udara.

Zato stručnjaci savjetuju da simptome poput kratkog daha, bola u nogama, pritiska u grudima ili iznenadnog zamaranja ne treba ignorisati, posebno ako već imate povišen krvni pritisak, visok holesterol ili dijabetes.